Search results

The subject of the research is the reuse of former industrial areas through innovative and bottom-up initiatives. These approaches have already been applied in other countries and are gradually emerging in Serbia, while facing several limitations. The first hypothesis is that the institutional framework and the existing policy for activation of these locations in Serbia are inadequate. The second hypothesis is that initiatives of the civil and creative sector can improve the results of the activation of former industrial buildings. The task was to investigate the practice of the activation in Serbia, to examine the limitations of this process and to indicate the possibilities for its improvement. Research methodology is qualitative and it involved interviews with relevant actors. The research focused on two case studies from Serbia: 1. Former brick factory complex - Trudbenik in Belgrade, and 2. Former industrial complex Kineska četvrt in Novi Sad. The research has shown that limitations in the institutional framework for the activation of former industrial buildings in Serbia could be overcome through a greater inclusion of non-institutional initiatives. The research resulted with an identification of guidelines aiming to introduce these innovations in urban development process. ; Predmet istraživanja ponovna je upotreba nekadašnjih industrijskih područja, kroz inovativne, bottom-up inicijative. Takvi se pristupi već primjenjuju u razvijenim zemljama i postepeno se pojavljuju i u Srbiji, suočavajući se s brojnim ograničenjima. Prva je hipoteza da su institucionalni okvir i postojeća politika aktivacije takvih lokacija u Srbiji neadekvatni. Druga je hipoteza da inicijative civilnog i kreativnog sektora mogu unaprijediti rezultate aktivacije nekadašnjih industrijskih područja. Zadatak je bio ispitati praksu aktivacije u Srbiji, ispitati ograničenja tog procesa i ukazati na mogućnosti za njegovo unapređenje. Metodologija je istraživanja kvalitativna i uključivala je intervjue s relevantnim akterima. Istraživanje se fokusiralo na dvije studije slučaja iz Srbije: 1. kompleks nekadašnje ciglane Trudbenik u Beogradu i 2. nekadašnji industrijski kompleks Kineska četvrt u Novom Sadu. Istraživanje je pokazalo da ograničenja u institucionalnom okviru za aktivaciju nekadašnjih industrijskih objekata u Srbiji mogu biti prevladana kroz veću uključenost neinstitucionalnih inicijativa. Istraživanje je rezultiralo identifikacijom preporuka čiji je cilj uvođenje tih inovacija u proces planiranja urbanog razvoja.

The paper explores the process of redevelopment of Venetian waterfront areas through the initiatives of the local civil and creative sector. The important aspect of the research is the investigation of the role of these initiatives in protecting the heritage and the common good from the dominantly commercial development and unsustainable forms of tourism. The hypothesis is that non-institutional initiatives have the capacity, as well as the need to protect and use underused heritage buildings, and that they can influence and improve the results of the activation of these places through providing the innovations that would contribute to adapting the current planning practice. The research methodology is qualitative and combined: the main research method was a case study of policy and practice related to the activation of the Venetian Arsenal. The research consisted of the review of previous research and literature, field work at the chosen location, participating in events related to the research topic, meetings with experts and interviews with relevant actors. The aims of the research were: to investigate the current policy and practice regarding the activation of unused waterfront sites; to explore the role of bottom-up initiatives in this process; to examine how the existing institutional framework relates to such innovative initiatives; and to examine the limitations of this process and the possibilities for its improvement. ; Rad istražuje proces prenamjene priobalnih područja u Veneciji kroz inicijative lokalnoga civilnog i kreativnog sektora. Važan aspekt istraživanja predstavlja ispitivanje uloge ovih inicijativa u zaštiti baštine i zajedničkog dobra od dominantno komercijalnog razvoja i neodrživih oblika turizma. Hipoteza je da neinstitucionalne inicijative imaju kapacitet i potrebu da štite i koriste neiskorištene objekte kulturne baštine, i da mogu unaprijediti rezultate aktivacije ovih prostora, kroz osiguravanje inovacija koje doprinose prilagodbi postojeće planerske prakse. Metodologija istraživanja je kvalitativna i mješovita: glavna istraživačka metoda je studija slučaja politike i prakse aktivacije Venecijanskog Arsenala. Istraživanje se sastojalo od pregleda prethodnih istraživanja i literature, terenskog rada na odabranoj lokaciji, sudjelovanja u događanjima povezanim s temom istraživanja, kao i od sastanaka s ekspertima i intervjua s relevantnim akterima. Ciljevi istraživanja bili su sljedeći: istražiti postojeću politiku i praksu aktivacije neiskorištenih lokacija u priobalju; istražiti ulogu 'bottom-up' inicijativa u ovom procesu; istražiti kako se postojeći institucionalni okvir odnosi prema ovim inicijativama i ispitati ograničenja ovog procesa i mogućnosti za njegovo unaprjeđenje.