Suchergebnisse

Ruralni prostor, nakon desetljećâ urbanocentričnog pogleda na svijet, ponovo postaje predmetom teorijskih rasprava i konceptualizacija. Posljedica je to (r)evolucije socijalne misli s jedne te općega društvenog razvoja s druge strane, zahvaljujući čemu u gospodarski razvijenim državama ruralna područja postaju sve važniji alternativni životni i radni izbor u odnosu na gradove. Teorijska razmatranja prostora, dosada pretežito usmjerena na velike gradove i urbane sustave (globalni grad, umreženo društvo, postmoderni grad), sve češće propituju refleksije postmodernih perspektiva razumijevanja prostora u ruralnom kontekstu, oživljujući time neminovno i interese za tradicionalnije shvaćanje ruralnosti. U članku se, slijedeći funkcionalni, političko-ekonomski, socijalno-geografski koncept münchenske škole te koncept socijalne konstrukcije ruralnosti, iznose, uspoređuju i komentiraju načini razumijevanja ruralnog prostora i njihove implikacije za definiranje tog pojma. Analizom primjerâ iz inozemstva i Hrvatske transformira se i oblikuje autorov stav o pojmu ruralnog prostora. ; Rural areas are becoming an important part of theorizing about space and place. Both the (r)evolution of social thought and the fact that rural areas are becoming an important alternative living and working environment in more developed countries have contributed to that fact. After being theoretically neglected due to the focus on urban areas (global city, network society, postmodern city), there is a growing interest now to study the reflections of the postmodern perspectives on the countryside. Eventually, this also leads towards the revival of interest in more traditional approaches and conceptualizing rurality in general. In order to compare and discuss different perspectives and theories of rurality, four different concepts have been used in the paper, namely: the functional concept, the socio-geographic concept of the German (Munich) school, the political economy approach in conceptualizing rurality and the concept of social construction of rurality. Using those concepts and examples from Croatia and abroad, the author transforms and creates his own position towards understanding rural space.

In this paper an effort was made to define the actual state of the distribution of social activities in the Croatian part of Baranja in regard to the social functions' development trends and current demo-geographic occurrences. First part of the text studies the relationship between the distribution of social activities and settlements' (administrative units) net in Baranja based on the idea of spatial reflections of legislative settings. The research includes ranking settlements according to their population and according to the provision of social activities, resulting in the density of social activities. The differentiation of ranks following the listed criteria detected problem spots in Baranja's space. In the second part of the text a basis for social activities' growth potential was researched based on natural and structural population migration. Using graphic and tabular descriptions of the administrative units' hierarchy one can transparently distinguish Baranja's two urban focal points (Osijek and Beli Manastir). Results of the research described in the paper present a strong argument for further scientific analysis of the settlement network in Croatian parts of Baranja with the aim of differentiating their specific potential and evaluation of urban and rural "locuses". ; U radu se analizira aktualno stanje prostornog rasporeda društvenih djelatnosti u hrvatskom dijelu Baranje u odnosu na trend razvoja tih djelatnosti i suvremena demogeografska kretanja. Prvi dio rada istražuje vezu distribucije društvenih djelatnosti i hijerarhije naselja na osnovi pretpostavke o relaciji zakonske definicije društvenih djelatnosti i promatranog prostora. Istraživanje je rangiralo administrativne jedinice Baranje prema populacijskom zaleđu i opremljenosti društvenim djelatnostima čiji odnos je izražen gustoćom društvenih djelatnosti. Diferencija rangova po ta dva kriterija dovela je do detektiranja problemskih točaka u baranjskom prostoru. U drugom dijelu rada istražena je podloga za projekciju daljnjeg razvoja ...

Bilateralni projekt proveden između dviju zemalja, Hrvatske i Crne Gore, pod nazivom Tranzicijska preobrazba glavnih gradova, Zagreba i Podgorice, kao sustava naselja u trajanju od 2015. do 2016. godine rezultirao je istraživanjem postsocijalističke i tranzicijske transformacije tih društava, vidljivih ponajviše u glavnim gradovima, Zagrebu i Podgorici. Ti gradovi imaju i najveći utjecaj na ukupni prostor svojih zemalja, ali također i na svoj okolni (suburbani i ruralni) prostor, kojem gravitira velik broj stanovnika većinom zbog radne, ali i ostalih urbanih funkcija. U tranzicijskom periodu u obama se gradovima mogu pratiti slične promjene i procesi prvenstveno uzrokovani promjenom političkog i eko¬nomskog sustava, koji se očituju kroz svakodnevni život stanovnika i njihovu tzv. upotrebu prostora (od jedinice susjedstva do grada u cjelini). Socioprostorni kontekst postsocijalističkih gradova pokazuje da su određeni urbanizacijski trendovi tipični za socijalistički period napušteni, ali isto tako neki su i nastavljeni te vrlo malo transformirani. Prvenstveno se to odnosi na procese suburbanizacije i širenja urbanog načina života u okolni prostor gradova u tzv. urbane sustave ili mreže naselja. Stoga je i osnovni cilj istraživanja provedenog tijekom 2015. godine u obama glavnim gradovima istaknuti i analizirati najvažnije promjene i procese kako u urbanim tako i prigradskim ili okolnim dijelovima tih sustava. (IN ENGLISH: In the 2015-2016 bilateral research project Transformation of urban and rural systems in Zagreb and Podgorica during the transition period, social changes are studied in the post-socialist period of the two countries, mostly visible in their two capital cities. Not only do these cities and their transformations have a great influence on the total territory of Croatia and Montenegro, but they also strongly affect their own suburban and rural space into which a large number of inhabitants is drawn because of work opportunities and other urban functions. Similar processes and developments, primarily caused by the new political and economic systems, can be observed in both capital cities during the post-socialist transition. The changes are obvious in people's everyday life and their use of space (from the neighbourhood unit to the whole city). The socio-spatial context of post-socialist cities shows that while some urbanization trends typical of socialism have been abandoned, some have continued with very few modifications, such as suburbanization, the expansion of suburban neighbourhoods around major cities. The main aim of the research carried out in 2015 in Zagreb and Podgorica was to study and analyse the most relevant changes and developments in their urban, suburban and rural systems.)

Bilateralni projekt proveden između dviju zemalja, Hrvatske i Crne Gore, pod nazivom Tranzicijska preobrazba glavnih gradova, Zagreba i Podgorice, kao sustava naselja u trajanju od 2015. do 2016. godine rezultirao je istraživanjem postsocijalističke i tranzicijske transformacije tih društava, vidljivih ponajviše u glavnim gradovima, Zagrebu i Podgorici. Ti gradovi imaju i najveći utjecaj na ukupni prostor svojih zemalja, ali također i na svoj okolni (suburbani i ruralni) prostor, kojem gravitira velik broj stanovnika većinom zbog radne, ali i ostalih urbanih funkcija. U tranzicijskom periodu u obama se gradovima mogu pratiti slične promjene i procesi prvenstveno uzrokovani promjenom političkog i eko-nomskog sustava, koji se očituju kroz svakodnevni život stanovnika i njihovu tzv. upotrebu prostora (od jedinice susjedstva do grada u cjelini). Socioprostorni kontekst postsocijalističkih gradova pokazuje da su određeni urbanizacijski tren¬dovi tipični za socijalistički period napušteni, ali isto tako neki su i nastavljeni te vrlo malo transformirani. Prvenstveno se to odnosi na procese suburbanizacije i širenja urbanog načina života u okolni prostor gradova u tzv. urbane sustave ili mreže naselja. Stoga je i osnovni cilj istraživanja provedenog tijekom 2015. godine u obama glavnim gradovima istaknuti i analizirati najvažnije promjene i procese kako u urbanim tako i prigradskim ili okolnim dijelovima tih sustava. (IN ENGLISH: In the 2015-2016 bilateral research project Transformation of urban and rural systems in Zagreb and Podgorica during the transition period, social changes are studied in the post-socialist period of the two countries, mostly vis-ible in their two capital cities. Not only do these cities and their transformations have a great influence on the total territory of Croatia and Montenegro, but they also strongly affect their own suburban and rural space into which a large number of inhabitants is drawn because of work opportunities and other urban functions. Similar processes and developments, primarily caused by the new political and economic systems, can be observed in both capital cities during the post-socialist transition. The changes are obvious in people's everyday life and their use of space (from the neighbourhood unit to the whole city). The socio-spatial context of post-socialist cities shows that while some urbanization trends typical of socialism have been abandoned, some have continued with very few modifications, such as suburbanization, the expansion of suburban neighbour-hoods around major cities. The main aim of the research carried out in 2015 in Zagreb and Podgorica was to study and analyse the most relevant changes and developments in their urban, suburban and rural systems.)

Municipality of Negotin is an area of rural character, one of the most agrarian in Serbia. Rural development, as one of the areas of regional policy is a key instrument for the restructuring of the agricultural sector, has a task to focus and strategic use of the potential of attractive tourist village. At the time of increasing urbanization and globalization, specific indigenous settlements accurately reflect the spirit and tradition of ancient times are gaining a certain cultural, economic, and tourist importance. Municipality of Negotin has good conditions for the development of rural tourism thanks to its geographical position, varied landscape (vari­ous forms of recreation), gastronomy, folklore, rich cultural heritage. Rural tourism should contribute to the preservation of the rural environment and cultural heritage, but also economically motivate the local population to remain in the countryside. This form of tourism could contribute significantly to the protection of nature, but also to provide resources for the survival and development of the village. ; Negotinska opština je prostor ruralnog karaktera, jedna od najagrarnijih u Srbiji. Ruralni razvoj, kao jedna od oblasti regionalne politike, klјučan je instrument za restrukturiranje polјoprivrednog sektora tj. ima zadatak da usmeri i strateški iskoristi potencijal turistički atraktivnih sela. U momentu pojačane urbanizacije i globalizacije, specifična autohtona naselјa koja verno odslikavaju duh i tradiciju prošlih vremena sve više dobijaju određeni kulturni, privredni, ali i turistički značaj. Negotinska opština ima dobre uslove za razvoj ruralnog turizma zahvalјujući geografskom položaju, raznolikom pejzažu (raznovrsni vidovi rekreacija), gastronomiji, folkloru, bogatoj kulturnoj baštini. Ruralni turizam trebalo bi da doprinese očuvanju seoske sredine i kulturne baštine, ali i ekonomski motiviše lokalno stanovništvo da ostane na selu. Ovaj vid turizma mogao bi značajno da doprinese zaštiti prirode, ali i da omogući sredstva za opstanak i razvoj sela.

Resource management of a particular area is nowadays one of the greatest challenges, especially when it comes to more sensitive areas, such as rural areas. Human resources, alongside mostly limited natural resources, represent an opportunity for rural areas, especially due to the beginning of utilization of considerable EU preaccession funds. This paper presents one part of the primary research results on the views of project implementors and end-users about the impact of the achieved results of IPA CBC Hungary-Croatia 2007-2013 on human resources of the implementing institutions and local communities of the observed, mostly rural area. The conclusion of this research, that was conducted in 2018, is that the funds invested in an observed area had a dual role. First of all, implementing organizations would not have this amount of work and number of employees, nor would they establish partnerships with organizations from another country, carry out activities or develop the skills, knowledge and capabilities of their human resources. Also, the implementation of their project has increased the number of contacts and collaborations with organizations at a local level, which is a significant resource for the future. On the other hand, the funds have enabled users, residents of local communities along the border, to acquire new skills, increase knowledge and abilities they can use for further development, to understand the importance of lifelong learning and the increase of active involvement in a local community. In conclusion, the project implementation and the investment in rural areas is an investment in the future due to the diversity of processes they can activate. ; Upravljanje resursima nekog prostora predstavlja jedno od najvećih izazova današnjice, poglavito u slučaju osjetljivijih područja poput ruralnih prostora. Ljudski resurs, uz prirodne resurse koji su mahom ograničeni, predstavlja mogućnost za ruralni prostor pogotovo s početkom iskorištavanja znatnih sredstava pretpristupnih fondova EU. U radu je prikazan dio rezultata primarnog istraživanja stavova provoditelja projekata i krajnjih korisnika o utjecaju ostvarenih rezultata programa IPA CBC Mađarska-Hrvatska 2007. – 2013. na ljudski resurs institucija provoditelja i lokalnih zajednica promatranoga prostora koji je većinom ruralnoga karaktera. Zaključak istraživanja jest kako su uložena sredstva na promatranom području imala dvojaku ulogu. U slučaju organizacija provoditelja projekata, one ne bi imale ovaj obujam posla i broj zaposlenih niti bi uspostavile partnerstva s organizacijama iz druge države, provodile aktivnosti ili razvijale vještine, znanje i sposobnosti svojih ljudskih resursa. Također, provedba njihovog projekta povećala je broj kontakata i suradnji s organizacijama na lokalnoj razini što je značajan resurs za budućnost. Nadalje, sredstva su omogućila korisnicima, stanovnicima lokalnih zajednica duž granice, stjecanje novih vještina, povećanje znanja i sposobnosti koje mogu koristiti za daljnji razvoj, shvaćanje važnosti cjeloživotnog učenja i povećanje uključenosti u lokalnu zajednicu. Zaključno, provedba projekata i ulaganje u ruralna područja predstavljaju investiciju u budućnost zbog raznolikosti procesa koje mogu aktivirati.