Suchergebnisse

Problem regionalnih razlika u Europskoj uniji je pitanje od prvorazredne gospodarske, političke i društvene važnosti. Sve zemlje članice su suočene s razlikama u stupnju razvijenosti.Različitost regija s prirodnog i društvenog aspekta predstavlja prednost za neku zemlju ukoliko se te razlike uspješno iskoriste. Te razlike, s ekonomske točke gledišta bi mogle ograničiti budući rast, a u političkoj dimenziji bi mogle povećati nestabilnost. Stoga se poticanje ujednačenog regionalnog razvoja može poistovjetiti s poticanjem gospodarskog razvoja u cjelini. Ulažući znatna sredstva Europska unija nastoji smanjiti ekonomske razlike na svom prostoru, a pitanje konvergencije zemalja članica ima važne političke i gospodarske implikacije. Cilj ovog rada je ukazati na problematiku ekonomskih razlika između europskih regija u svrhu mogućnosti jačanja njihovih ekonomskih potencijala. Radom se usporedbom relevantnih ekonomskih pokazatelja i izračunom koeficijenta varijacije ustanovila konvergencija između NUTS 2 europskih regija. ; The problem of regional disparities in the European Union is a matter of prime economic, political and social importance. All member states are faced with differences in level of development. The diversity of regions from the natural and social aspect can be advantage for a country if these differences are successfully used. These differences, from an economic point of view, could limit the future growth, and in the political dimension could increase instability. The promotion of a balanced regional development can be identifi ed with the promotion of general economic development. By investing signifi cant resources, the European Union seeks to reduce economic diff erences in its area. Convergence of member states has important political and economic implications for European Union. The aim of this paper is to point out the issue of economic diff erences between European regions for the purpose of strengthening their economic potential. By comparing the relevant economic indicators and calculating the disparities, the convergence between the NUTS 2 European regions has been proven.

U kontekstu sve većih regionalnih razlika koje su prisutne, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju, osnovni cilj ovoga rada je ispitati utjecaj ukupne gospodarske aktivnosti na regionalne disparitete. U radu je korišten panel uzorak odabranih OECD zemalja, a vremensko određenje je 2000. – 2011. U okviru empirijske analize utvrđeno je da postoji dugoročna povezanost varijabli, kao i da se gospodarski rast i regionalne razlike kreću u istom smjeru, i da je taj utjecaj snažan i statistički značajan. Shodno tome, u cilju smanjenja regionalnih dispariteta neophodno je da slabije razvijene regije sudjeluju s većim postotkom u ukupnom ostvarenom društvenom proizvodu, u čemu će pomoći adekvatna koordinacija politika usmjerena prema regionalnom razvoju na svim razinama vlasti. ; In the context of growing regional disparities which exist both in developed and developing countries, the primary goal of this paper is to examine the influence of total economic activities on regional disparities. In the research panel sample of the selected OECD countries has been used with the data for the time period from 2000 to 2011. The empirical analysis reveals that there is a long-term relationship between the variables, that economic growth and regional disparities move in the same direction and that the impact of economic growth on regional disparities is statistically significant. Consequently, in order to reduce regional disparities, it is necessary to increase the share of less developed regions in the total output. In this matter, it should be helpful to adequately coordinate policies about regional development from all levels of governance.

The restructuring of the economy and transition to a market economy have had different impacts on the economic position of regions. The level of impact that changed economic and socio-political circumstances caused in the individual regions depended on various factors: the economic structure of the regions, their ability to reroute onto foreign markets, development potentials, development strategies, and their strategic decisions. Development problems are distinctive predominantly in areas suffering from structural backwardness and economic weakness with predominantly rural orientation, areas facing demographic problems, low income per inhabitant and high unemployment rate. The peripheral nature of the underdeveloped areas caused the emptying of the countryside and concentrating of the population in urban centers. Unfavorable demographic picture, emigration of the young, poor educational structure and shortage of adequate staff, and absence of strategic decisions had led to an increasing setback of the underdeveloped regions compared to the developed ones. The results of empirical analyses of division NUTS 3 regions in Slovenia into groups, taking into account the selected development indicators, lead to the conclusion that economic development has not been conducted in the context of modern understanding of balanced regional development and in accordance with the principle of integrity of implementing regional policy in the entire state territory. The existing regional developmental differences confirm the thesis that market mechanism on its own will not reduce economic inequality and substantiate the need for efficient conduct of regional policy. ; Prestrukturiranje gospodarstva i prijelaz na tržišno gospodarstvo imali su različit utjecaj na gospodarski položaj regija. Utjecaj promijenjenih gospodarskih i društveno-političkih okolnosti u pojedinim regijama ovisio je o brojnim čimbenicima: gospodarskoj strukturi regija, njihovoj sposobnosti da se preorijentiraju na strana tržišta, razvojnim potencijalima, razvojnim strategijama te strateškim odlukama. Razvojni problemi su posebice izraženi u područjima koja obilježavaju strukturno nazadovanje i gospodarske slabosti vezane uz ruralnu orijentaciju, u demografski ugroženim područjima, te u područjima s niskim prihodima po stanovniku i visokim stopama nezaposlenosti. Periferan položaj slabije razvijenih područja uzrokovao je demografsko pražnjenje ruralnih područja i koncentraciju stanovništva u urbanim centrima. Nepovoljna demografska slika, iseljavanje mladog stanovništva, nepovoljan obrazovni sastav stanovništva, nedostatak stručnih kadrova, te nedostatak strateških odluka rezultirali su sve većim zaostajanjem slabije razvijenih regija za razvijenim regijama. Rezultati empirijskih analiza podjele NUTS 3 regija u Sloveniji u grupe, uzimajući u obzir odabrane razvojne pokazatelje, pokazali su da gospodarski razvoj nije bio u skladu sa suvremenim poimanjem ujednačenoga regionalnog razvoja ni u skladu s principom integriteta primjene regionalne politike na čitavom državnom teritoriju. Postojeće regionalne razvojne nejednakosti potvrđuju tezu da tržišni mehanizam sam po sebi ne može smanjiti gospodarske nejednakosti i nadomjestiti potrebu za učinkovitim provođenjem regionalne politike.

The identification and analysis of regional disparities are increasingly important issues for a better understanding of regions and their socioeconomic development, and the subsequent application of regional policies. The objective assessment of regional disparities is an important step in directing regional policies by individual countries and supranational institutions such as the European Union. The paper deals with selected indicators of regional socio-economic disparities in the territory of the Czech Republic that were observed, visualized and evaluated to contribute to measuring regional disparities. The indicators were divided into three categories - demographic, economic and infrastructural - and defined and analyzed at the level of the Czech NUTS3 regions (counties), with the data organized as a geodatabase within ArcGIS software. A synthetic index was used to define and analyze the disparities within the three categories. The values for the indicators, along with the results of the regional evaluation, were presented cartographically as a series of cartograms, and the analysis and cartographic visualizations were used to reach conclusions about existing disparities. ; Prepoznavanje i analiza regionalnih dispariteta sve su prisutnija tema u razumijevanju regija i njihova socioekonomskog razvoja, kao i posljedičnoj primjeni regionalnih politika. Objektivna procjena regionalnih dispariteta postala je, stoga, važan korak u usmjeravanju regionalnih politika i od strane pojedinih država i od strane supranacionalnih institucija poput Europske unije. U radu se obrađuju odabrani pokazatelji regionalnih dispariteta na teritoriju Češke Republike, te se razmatraju, vizualiziraju i evaluiraju s ciljem doprinosa mjerenju regionalnih dispariteta. Pokazatelji su podijeljeni u tri kategorije – demografske, ekonomske i infrastrukturne – te su analizirani na razini čeških NUTS 3 regija (pokrajina) i organizirani u bazu prostornih podataka u okruženju softwarea ArcGIS. Upotrebom sintetičkog indeksa definiraju se i analiziraju dispariteti unutar spomenutih triju kategorija. Vrijednosti pokazatelja i rezultati evaluacije regija kartografski su prikazani u vidu niza kartograma, te se na temelju analize i kartografskih vizualizacija donose zaključci o postojećim disparitetima.