Suchergebnisse

The subject and purpose of the research in this paper is based on the analysis of the influence of the central bank on public debt in the conditions of the currency board in Bosnia and Herzegovina. The structure of the work was set up through a dynamic analysis of the ratio of public debt variables, the supply of money, the state of the budget of the governments of Bosnia and Herzegovina, the current account and the nominal exchange rate. The research covers the period from 2000 to 2016. The research methodology is based on the use of empirical data and the application of the vector autoregresion model (VAR). On the basis of an analysis of the function of impulse and response, it is possible to indicate the reactions of the variable variables with one another. On the other hand, the decomposition of variance through the model proves the mutual variability and interaction of the variables for the observed period of research. The practical implications of the work are reflected in the answer to the extent to which monetary authorities, in the conditions of the currency board, due to the endogenous supply of money, contribute to the creation of a budget deficit and public debt. ; Predmet i cilj istraživanja u ovom radu bazira se na analizi uticaja centralne banke najavni dug u uslovima valutnog odbora u Bosni i Hercegovini. Konstrukcija rada je postavljena kroz dinamičku analizu odnosa varijabli javnog duga, ponude novca, stanja budžeta vlada Bosne i Hercegovine, tekućeg računa i nominalnog deviznog kursa. Istraživanje pokriva period od 2000. do 2016. godine. Metodologija istraživanja bazira se na upotrebi empirijskih podataka i primjeni vektorskog autoregresionog modela (VAR). Na bazi analize funkcije impulsa i odgovora moguće je ukazati na reakcije promjenjljivih varijabli međusobno, sa jedne strane. Sa druge strane, dekompozicijom varijanse kroz model dokazuje se međusobna varijabilnost i međusobni uticaj varijabli za posmatrani period istraživanja. Praktične implikacije rada ogledaju se kroz odgovor koliko monetarne vlasti u uslovima valutnog odbora, usljed endogene ponude novca, doprinose stvaranju budžetskog deficita i javnom zaduženju.

Svjetska ekonomska kriza zahvatila je zemlje Zapadnog Balkana. Recesija koju je karakteriziralo smanjenje privredne aktivnosti, pad potrošnje i povećanje zaposlenosti bila je praćena smanjenjem javnih prihoda. Posljedica takvog stanja je budžetska neravnoteža koja se manifestirala u vidu strukturnog budžetskog deficita i rasta javnog duga. Fiskalna konsolidacija u svim zemljama bila je neophodna. U procesu fiskalne konsolidacije dolazi do promjene pojedinih elemenata fiskalne politike koji se razlikuju od zemlje do zemlje. U tom procesu , struktura javnih prihoda i javnih rashoda se mijenja. Postavlja se pitanje koliko je fiskalna konsolidacija bila uspješna i u kojoj mjeri. Dinamička panel analiza pomoću PMG procjenitelja u šest zemalja Zapadnog Balkana, za period od 2004-2016. godine pokazala je da fiskalna konsolidacija ima pozitivan utjecaj na ekonomski rast. Dakle, zemlje Zapadnog Balkana moraju voditi odgovorne financije kako bi potakle ekonomski rast. ; The global economic crisis has not spared the countries of the Western Balkans. The ensuing recession, characterized by a decline in economic activity, a decline in consumption and an increase in unemployment, went hand in hand with drops in public revenues. This in turn resulted in budget imbalances that manifested in structural budget deficits and higher public debt. Fiscal consolidation was deemed necessary across the board. In this process, certain fiscal policy elements varied among countries. The structure of public revenues and public expenditures changed. The question is whether the fiscal consolidation was successful and to what extent. Dynamic panel analysis using PMG estimator in six Western Balkan Countries for the period 2004-2016 has shown that fiscal consolidation has positive impact on economic growth in this region. So, Western Balkan Countries have to conduct responsible public finances in order to encourage economic growth.

Pitanje održivosti javnog duga i njegovog potencijalnog utjecaja na ekonomski rast u budućnosti postaje sve važnije u kontekstu recesije izazvane pandemijom COVID-19 i snažnog rasta javnog duga koji je uslijedio u članicama Europske unije, uključujući i Hrvatsku. Cilj ovog rada je ispitati povezanost između javnog duga i stope rasta BDP-a, te njihov utjecaj na cijenu zaduživanja države. U radu se pomoću panel vektorskog autoregresijskog modela ispituje povezanost između varijabli stope rasta BDP-a, razine javnog duga u postotku BDP-a i cijene zaduživanja države (prinosa na desetogodišnje državne obveznice) u devet zemalja Nove Europe, nakon čega se procjenjuje VAR model s istim varijablama za Hrvatsku kako bi se ispitalo postoje li razlike u odnosu varijabli u Hrvatskoj. Rezultati procijenjenih modela ukazuju da stopa rasta BDP-a ima značajan negativan utjecaj na javni dug te da negativno utječe na dugoročne prinose na državne obveznice. S druge strane, javni dug nema značajan utjecaj na stopu rasta BDP-a u kratkom roku u osnovnom panel modelu i VAR modelu za Hrvatsku. Ipak, taj nalaz nije robustan jer u drugačijoj specifikaciji javni dug pozitivno utječe na stopu rasta BDP-a. Implikacija toga da rast javnog duga nema utjecaj na ekonomski rast ili da pozitivno utječe u kratkom roku je da snažan rast javnog duga zbog pandemije ne mora nužno negativno utjecati na stope ekonomskog rasta nakon izlaska iz recesije, ako ne dođe do normalizacije monetarne politike u kratkom roku. Stoga porast javnog duga uslijed recesije uzrokovane pandemijom nije problem za ekonomski rast u kratkom roku, no u srednjem je potrebno spustiti razinu javnog duga u BDP-u kako bi se Hrvatska lakše nosila s mogućim podizanjem kamatnih stopa od strane ECB-a u budućnosti i kako bi imala fiskalnog prostora za reakciju na sljedeću recesiju.

Cilj ovog rada je ispitati odrednice javnog duga u zemljama zapadnog Balkana, s naglaskom na učinke gospodarskog rasta i socijalnih izdataka. Studija pokriva razdoblje od 2006. do 2017. godine i primjenjujemo dinamičku panel analizu, korištenjem diferenciranog i sistemskog GMM procjenitelja. Rezultati sugeriraju da inkrementalna promjena rasta značajno smanjuje dug, dok socijalni izdaci podižu omjer duga prema BDP-u. Također, postoji negativan odnos između inflacije i duga, dok otplaćivanje kamata na prethodno zaduživanje dodatno povećava javni dug. Konačno, nezaposlenost u ovom modelu nije statistički značajna. Glavna implikacija studije je da kreatori politika u ovim zemljama trebaju favorizirati politike usmjerene na rast i socijalne reforme orijentirane na djelotvornost, kako bi javni dug bio održiv na duže staze. ; The aim of this paper is to examine the determinants of public debt in the Western Balkan countries, with an emphasis on the effects of economic growth and social expenditures. The study covers the period 2006-2017, and we implement the dynamic panel GMM estimation, using both first-difference and system GMM. The results suggest that incremental growth change significantly reduces debt, while social expenditures push the debt-to-GDP ratio up. Also, there is a negative relation between inflation and debt, while interest payments on previous borrowing increase public debt additionally. Finally, unemployment is not statistically significant in this setting. The main policy implication is that policy makers in these countries should favor a growth-oriented policy toolbox and efficiency-oriented social reforms, in order to keep the public debt sustainable in the long run.

The Socialist Federal Republic of Yugoslavia (SFRY) was a federal state consisting of six socialist republics and two socialist autonomous provinces. The self-governing form of government that existed in the SFRY, was based on the leading role of the League of Communists of Yugoslavia. Applying the hierarchical principle of democratic centralism, the League governed the state, including all the social activities, and it organized the economic activity that was based on the collective. Thus, the main feature of this rule was the absolute state-party control. The public finances were created by applying a very high degree of ethatization as well as the planned economy. Due to these two postulates, the public needs were often financed by generating inflation, or by using gray money. The unemployment in the SFRY was a very big problem, which was never solved completely. ; Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) bila je savezna država koja se sastojala od šest socijalističkih republika i dvije socijalističke autonomne pokrajine. Samoupravni oblik vlasti koji je postojao u SFRJ, temeljio se na vodećoj ulozi Saveza komunista Jugoslavije. Primjenjujući hijerarhijsko načelo demokratskog centralizma, Liga je upravljala državom, uključujući sve društvene aktivnosti i organizirala je gospodarsku aktivnost koja se temeljila na kolektivu. Dakle, glavna značajka ove vladavine bila je apsolutna kontrola države i stranke. Javne financije nastale su primjenom vrlo visokog stupnja etatizacije kao i planirane ekonomije. Zbog ova dva postulata, javne potrebe često su se financirale stvaranjem inflacije ili korištenjem sivog novca. Nezaposlenost u SFRJ bila je vrlo velik problem koji nikada nije u potpunosti riješen.

The governments of all countries of the world have faced up with the health crisis caused by the Covid 19 virus pandemic in the previous and current year. This crisis turned into an economic crisis, considering that it was necessary to provide huge financial resources to overcome it. Governments "pumped" additional amounts of money by supplying the economy and the population with new liquidity through subsidies and one-time assistance in the form of "helicopter money". This has contributed to the deterioration of the fiscal performance of the world economies. The paper analyzes the economic and fiscal performance of the world leading economies such as the European Union, the United States, China and Russia. The aim of this paper is to point out the consequences of the applied measures in the domain of monetary and fiscal policy and influence on the increase of the budget deficit and public debt in the world. ; Vlade svih država sveta suočile su se sa zdravstvenom krizom izazvanom pandemijom kovida-19 u prethodnoj i tekućoj godini. Ova kriza je prerasla u ekonomsku krizu, s obzirom na to da je za njeno prevazilaženje bilo neophodno obezbediti ogromna finansijska sredstva. Osim toga, vlade su "upumpavale" dodatne količine novca snabdevajući privredu i stanovništvo novom likvidnošću kroz subvencije i jednokratne pomoći u vidu "novca iz helikoptera".Sve ovo je doprinelo pogoršanju fiskalnih performansi ekonomija u svetu. U radu su analizirane ekonomske i fiskalne performanse vodećih ekonomija sveta poput Evropske unije, SAD, Kine i Rusije. Cilј rada je da ukaže na posledice primenjenih mera u domenu monetarne i fiskalne politike na rast budžetskog deficita i javnog duga u svetu.

This paper examines the impact of external debt on the growth of the Nigerian economy between 1990 and 2018 with a view to drawing key implications for the management of the economy. Having ascertained that the variables of the study are non-stationary in levels but stationary after first differencing and also being cointegrated, error correction model (ECM) technique was used for the analysis. The pairwise Granger causality test results show that while a one-way causal relationship exists between fiscal balance and external debt with the causality running from fiscal balance to external debt, no causal relationship exists between external debt and real output. From the short run ECM and long run models, it was found that a statistically insignificant positive relationship exists between external debt and real output both in the short run and the long run. The statistical properties of the estimated ECM model show that the model is consistent, efficient and feasible for forecast and policy making. The recommendations that emanated from the study suggest that the Nigerian government should improve on fiscal policy governance, entrenching transparency and professionalism in the management of the country's debt and that the larger public finance for debt should be made to be viable instrument for economic growth. ; Ovaj rad ispituje utjecaj inozemnog duga na rast nigerijskog gospodarstva između 1990.-2018. godine s ciljem izvlačenja ključnih implikacija za upravljanje gospodarstvom. Nakon što je utvrđeno da su varijable studije nestacionarne po razinama, ali stacionarne nakon prvog diferenciranja te da su također kointegrirane, za analizu je korištena tehnika ispravljanja pogrešaka (ECM). Rezultati Grangerovog testa uzročnosti u paru pokazuju da, iako postoji jednosmjerna uzročna veza između fiskalnog salda i inozemnog duga s uzročno-posljedičnim vezama od fiskalnog salda do inozemnog duga, ne postoji uzročna veza između inozemnog duga i stvarne proizvodnje. Iz kratkoročnih ECM i dugoročnih modela utvrđeno je da postoji statistički beznačajan pozitivan odnos između inozemnog duga i realnog outputa kako u kratkom tako i u dugom roku. Statistička svojstva procijenjenog ECM modela pokazuju da je model dosljedan, učinkovit i izvediv za predviđanje i kreiranje politike. Preporuke proizašle iz studije sugeriraju da bi nigerijska vlada trebala poboljšati upravljanje fiskalnom politikom, učvrstiti transparentnost i profesionalizam u upravljanju dugom zemlje te da bi veći javni dug trebao biti održivi instrument za gospodarski rast.

This paper investigates the relationship between macroeconomic variables and stock market returns on the EU countries dataset. The link is explored between stock market returns and the set of fiscal and macroeconomic variables, including government debt, government expenditures, inflation rate, broad money supply, money market interest rate, foreign currency reserves and foreign direct investments. We used panel data models on developed and emerging EU markets to explore the difference in impact of macroeconomic variables on stock market returns depending on the level of market development. The empirical evidence showed the existence of relationship between inflation and money market interest rate on the one side and developed EU stock market returns on the other. On the other hand, emerging markets prove to be more vulnerable to fiscal developments. In particular, we found only a fiscal variable to be statistically significant in affecting stock market returns on emerging EU markets. ; Rad istražuje vezu između makroekonomskih varijabli i prinosa na dioničkim tržištima u zemljama članicama Europske unije. Ispituje se veza između prinosa na tržišne indekse i odabranih fiskalnih i makroekonomskih varijabli koje uključuju javni dug, rashode konsolidirane središnje države, stopu inflacije, ukupna likvidna sredstva (M4), međunarodne devizne rezerve i izravne strane investicije. Koristi se panel analiza na podatcima za stare zemlje članice Europske unije i za tranzicijska tržišta zasebno, kako bi se ispitao utjecaj makroekonomskih varijabli na prinose na dioničkim tržištima ovisno o razini razvijenosti tržišta. Empirijski dokazi su ukazali na postojanje veze između inflacije i kamatne stope na novčanom tržištu s jedne strane i prinosa na indekse na razvijenim dioničkim tržištima EU s druge strane. Zasebna analiza tranzicijskih tržišta pokazuje da su ista osjetljivija na promjenu fi skalnih varijabli od razvijenih dioničkih tržišta u EU. Točnije, rezultati su pokazali da samo javni dug ima statistički značajan utjecaj na dioničke indekse na tranzicijskim tržištima Europske unije.

Rad istražuje vezu između makroekonomskih varijabli i prinosa na dioničkim tržištima u zemljama članicama Europske unije. Ispituje se veza između prinosa na tržišne indekse i odabranih fiskalnih i makroekonomskih varijabli koje uključuju javni dug, rashode konsolidirane središnje države, stopu inflacije, ukupna likvidna sredstva (M4), međunarodne devizne rezerve i izravne strane investicije. Koristi se panel analiza na podatcima za stare zemlje članice Europske unije i za tranzicijska tržišta zasebno, kako bi se ispitao utjecaj makroekonomskih varijabli na prinose na dioničkim tržištima ovisno o razini razvijenosti tržišta. Empirijski dokazi su ukazali na postojanje veze između inflacije i kamatne stope na novčanom tržištu s jedne strane i prinosa na indekse na razvijenim dioničkim tržištima EU s druge strane. Zasebna analiza tranzicijskih tržišta pokazuje da su ista osjetljivija na promjenu fi skalnih varijabli od razvijenih dioničkih tržišta u EU. Točnije, rezultati su pokazali da samo javni dug ima statistički značajan utjecaj na dioničke indekse na tranzicijskim tržištima Europske unije. ; This paper investigates the relationship between macroeconomic variables and stock market returns on the EU countries dataset. The link is explored between stock market returns and the set of fiscal and macroeconomic variables, including government debt, government expenditures, inflation rate, broad money supply, money market interest rate, foreign currency reserves and foreign direct investments. We used panel data models on developed and emerging EU markets to explore the difference in impact of macroeconomic variables on stock market returns depending on the level of market development. The empirical evidence showed the existence of relationship between inflation and money market interest rate on the one side and developed EU stock market returns on the other. On the other hand, emerging markets prove to be more vulnerable to fiscal developments. In particular, we found only a fiscal variable to be statistically significant in affecting stock market returns on emerging EU markets.

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o gospodarskom rastu i realnoj konvergenciji Republike Hrvatske prema zemljama Europske unije. Uz regresijsku analizu, u istraživanju su korišteni pokazatelji međunarodne trgovine. Proces makroekonomske konvergencije testiran je primjenom Theil-ovog indeksa. Istraživanje je provedeno za sljedeće varijable: BDP po stanovniku, nominalne bruto plaće, stopa nezaposlenosti i javni dug. Dobiveni rezultati su potvrdili različit smjer i dinamiku kretanja među pojedinim varijablama, ali i tijekom promatranog razdoblja. Do 2008. godine potvrđuje se proces konvergencije, i to u varijablama: BDP po stanovniku, nominalne bruto plaće, i stopa nezaposlenosti. Nakon 2008. godine, zapaža se proces divergencije, tj. povećavanje gospodarskog jaza Hrvatske u odnosu na nove članice EU-28. To se naročito ogleda u smjeru i dinamici kretanja BDP-a po stanovniku. Analiza konvergencije u području izvozne konkurentnosti i trgovinske specijalizacije pokazuje zaostajanje Hrvatske u izvoznoj konkurentnosti u odnosu na nove članice EU. Mjereno izvozom roba po stanovniku, Hrvatska realizira i do nekoliko puta manji izvoz nego Češka, Slovačka, Slovenija, Estonija i Mađarska. Definiranje i realizacija novog modela ekonomskog rasta utemeljenog na rastu investicijske potrošnje i izvoza tehnološki složenijih proizvoda preduvjet je realizacije snažnijeg gospodarskog rasta, dugoročne stabilnosti i održivosti javnih financija i ostvarenja ekonomije blagostanja.

Velika financijska i ekonomska kriza pravi su školski primjer ekonomske katastrofe neshvatljivih razmjera. Iako (do danas) još uvijek nema konsenzusa o uzrocima ove krize, većina stručnjaka prepoznaje krivce za krizu, ponajviše u financijskom sustavu koji se odmaknuo od kontrole i izbjegava regulaciju i nadzor. Više od deset godina nakon početka financijske krize, centralni bankari i političari tapšu po leđima: najgore je iza nas i oporavak je učinjen. Greška. Samo je pitanje vremena do izbijanja krize. I to punom snagom ... Makroekonomski indeks otpornosti (kojeg su zajedno razvili švicarski institut SRE - Swiss Re i
britansko sveučilište LSE - londonska ekonomska škola) pokazuje da je globalna ekonomija danas manje otporna na globalnu financijsku krizu nego 2007. Analiza pokazuje da je 80 posto zemalja (koje pokrivaju 31 zemlju s 75% udjela u svjetskom BDP-u) sada ranjivije u tom pogledu, uprkos činjenici da su financijske institucije jače nego što su bile na početku krize. Nedavno je na blogu Svjetske banke objavljen članak čiji je autor Augusto Lopez-Claros, bivši direktor Globalnih pokazatelja i analitičar Svjetske banke. Zanimljiv je iz više razloga: posebno jer se zalaže za fiskalnu stabilizaciju u narednim godinama. Upozorio je da je danas u mnogim zemljama javni dug na razini zadnji put viđenoj na kraju Drugog svjetskog rata. Prema njegovom mišljenju, neki oblik fiskalne konsolidacije, podržan drugim strukturnim i institucionalnim reformama, možda će biti jedini održiv put u narednim godinama. U prilog ovoj tvrdnji iznosi i tri argumenta. To su sveukupno smanjeni fiskalni prostor, zatim povećani srednjoročni pritisci i, konačno, volatilnost financijskog tržišta. Kako su novinari i opće poslovno novinarstvo reagirali na početak financijske krize i što smo naučili iz nje? Je li nova financijska kriza stvarno na putu?

Basato sulla consultazione di fonti bibliografiche e archivistiche custodite nell'Archivio di Stato di Pisino, l'articolo passa in rassegna eventi e fatti storici legati al Comune di Albona nel periodo dell'amministrazione veneta. ; Dolaskom pod vlast Serenissime život labinske komune umnogome se promijenio. Labin postaje razvijeno obrtničko središte, što je rezultiralo isticanjem potrebe za većom zdravstvenom sigurnošću. Iako je Mletačka Republika provodila različite oblike zdravstvene zaštite, medicinska je pomoć vrlo često bila nedovoljna. Zbog napuštanja službe gradovi su povremeno ostajali bez liječnika, a posljedice su se u najvećoj mjeri odrazile na seosko stanovništvo. U okviru razmatranja turbulentnih zbivanja, koja su prouzročila demografske i gospodarske poremećaje, od iznimnoga je značenja arhivsko gradivo, pohranjeno u Državnome arhivu u Pazinu. Pored objelodanjene literature, dragocjen materijal predstavljaju zapisnici sjednica Vijeća labinske komune (1566. - 1578. i 1648. - 1656.) te Kolegija za žito (1639. - 1656.), koji omogućuju stjecanje uvida u društvene, gospodarske i zdravstvene prilike na Labinštini. Od XVI. stoljeća istarski je prostor postao poprištem političkih previranja i napetih raspleta, koji su uvjetovali teško stanje žitelja komunalne zajednice. Među uzrocima poremećenih odnosa, nazadovanja, depopulacije i propadanja zemljišta ističe se Uskočki rat, kao najsuroviji oružani sukob na istarskome tlu, čije su se posljedice još dugo osjećale na gospodarskoj i psihološkoj razini. Neposredno nakon ratnih sukoba Mletačka Republika nije započela s brzim uvođenjem melioracijskih mjera, stoga je gospodarska i zdravstvena slika ovisila o raznim čimbenicima koji su odredili smjernice razvoja labinske povijesti. Među brojnim nedaćama, koje su zahvatile Istarski poluotok, zabilježena je nestašica žita, siromaštvo, kao i visok javni dug, a svakako su najpogubnijima bile epidemije bubonske kuge, koje su najveće razmjere dosegnule u XVI. i XVII. stoljeću. Njihova je pojava u kratkim vremenskim razmacima desetkovala stanovništvo labinske, ali i ostalih istarskih komuna, ostavivši neizbrisiv trag na mentalitet onodobnoga onemoćaloga društva.

In this paper, we consider the relationship between the entrepreneurial state and the crisis (caused by economic and non-economic reasons and vice versa). Thus, it is about the interactive attitude of the entrepreneurial state in resolving the crisis and the impact of the crisis on the further development of new economic competencies and competencies of the state in the economy. The entrepreneurial state is seen as an entrepreneur and one of the most important economic actors, which accepts long-term investment risks, bearing in mind the broader picture and the common good. The development of new technologies and new technology companies in the United States and other developed countries has been possible, thanks to the investment of the American entrepreneurial state and its agencies. We start from the assumption that the American crisis, in 2008. caused by high debts, the private sector, not the US public debt, which today is enormously high and skyrocketing. At the heart of this consideration is the thesis that the classical economic theory of non-interference of the state in economic life, which stands aside in the recent era of the development of global capitalism, does not hold water. On the contrary, it turns out that government risky investment in the long run is the basis of a modern economy in which the private sector can develop only on the premises of this huge investment in the development of modern new technologies. Most innovation today and research institutes in the United States are due to the investments of the American state. The paper discusses the impact of the crisis on the understanding of the entrepreneurial state and its role in innovation, the role of new technologies and innovations in economic growth, entrepreneurial state and risks, entrepreneurial state and knowledge economy, entrepreneurial state in "pushing" versus "pulling" the green industrial revolution and the cost of investment, innovation, and development of the American entrepreneurial state. ; U ovom radu razmatramo odnos preduzetničke države i krize (izazvane ekonomskim i neekonomskim razlozima i vice versa). Dakle, riječ je o interaktivnom odnosu preduzetničke države u rješavanju krize i uticaju krize na dalji razvoj novih ekonomskih ingerencija i nadležnosti države u ekonomiji. Preduzetnička država se posmatra kao preduzetnik i jedan od važnijih ekonomskih aktera, koji prihvata rizike ulaganja na dugi rok, imajući na umu širu sliku i opšte dobro. Razvoj novih tehnologija i novih tehnoloških kompanija u SAD i drugim razvijenim zemljama bio je moguć zahvaljujući investiranju američke preduzetničke države i njenih agencija. Polazimo od pretpostavke da su američku krizu 2008. godine izazvali visoki dugovi privatnog sektora, a ne javni dug SAD, koji je danas enormno visok i vrtoglavo raste. U osnovi ovog razmatranja stoji teza da klasična ekonomska teorija o nemiješanju države u privredni život, koja stoji po strani u najnovije doba razvoja globalnog kapitalizma, ne drži vodu. Naprotiv, pokazuje se da je državno rizično investiranje na dugi rok u osnovi savremene ekonomije u kome privatni sektor može da se razvija samo na premisama tog golemog ulaganja u razvoj modernih novih tehnologija. Većina inovacija danas i istraživačkih instituta u SAD duguje ulaganjima američke države. U radu razmatramo uticaj krize na shvatanje preduzetničke države i njene uloge u inovacijama, ulogu novih tehnologija i inovacija u privrednom rastu, preduzetničku državu i rizike, preduzetničku državu i ekonomiju znanja, preduzetničku državu u "guranju" nasuprot "podbadanju" zelene industrijske revolucije, koristi i cijene investiranja, inovacije i razvoj američke preduzetničke države.