Suchergebnisse

The media play an important role in informing citizens about the process of EU integration. However recent research in the field shows that Serbian media coverage is mainly oriented towards protocol news and political process in highly positive tone. The aim of this paper is to highlight the picture of the EU represented by local media, since previous studies focused on national media content analyses. For this purpose survey with journalists from 41 local media outlets in different parts of Serbia has been done. Main research findings show that local media reporting is in line with mainstream national coverage. Journalists mostly rely on local governments and state institutions as sources of information. Stories are initiated by actual events and press conferences. Accordingly, political and economic topics prevail, while citizens and their everyday life remain on the margins of local media coverage. . ; Mediji imaju važnu ulogu u informisanju građana o procesu evropskih integracija, ali istraživanja rađena poslednjih godina pokazuju da mediji u Srbiji samo deklarativno, nekritički i protokolarno pristupaju evropskim temama. Cilj ovog rada je da prikaže kakvu sliku Evropske unije predstavljaju lokalni mediji, pošto su prethodnim analizama obuhvaćeni sadržaji nacionalnih medija. Način izveštavanja lokalnih medija o evropskim temama razmatra se na osnovu analize stavova novinara dobijenih anketom koja je sprovedena u 41 lokalnom mediju iz različitih krajeva Srbije. Glavni rezultati pokazuju da tretman evropskih tema u lokalnim medijima ne odstupa od dominantnog nacionalnog izveštavanja. Novinari kao izvore informacija najviše koriste organe lokalnih vlasti i državne institucije, a najčešći povod za izveštavanje su aktuelni i pseudo događaji. U skladu sa tim, preovlađuju dnevno-političke i ekonomske teme, a obični građani i njihov život ostaju van fokusa novinara lokalnih medija. .

Razvojem interneta i informacijsko-komunikacijskih tehnologija mediji i novinarstvo doživjeli su revolucionarne promjene, a multimedijski karakter obrade vijesti promijenio je obrasce prikupljanja, produkcije, uređivanja i objavljivanja vijesti. Na primjeru uređivačkih politika na društvenoj mreži Facebook deset najčitanijih news portala u Hrvatskoj potvrđuje se da su tradicionalne novinarske vrijednosti, kvalitetno i objektivno novinarstvo pod snažnim pritiskom produktivnosti, učinkovitosti i profitabilnosti te da su online mediji sve ovisniji o društvenim mrežama. News portali obilno se koriste clickbaitingom i ostalim manipulativnim tehnikama kako bi povećali čitanost objava na društvenim mrežama, odnosno povećali viralnost nekih "mekih" vijesti. Svakodnevnim povećavanjem broja pratitelja preko društvenih mreža news portalima raste utjecaj, s time da je dominacija Facebooka bitno veća i trenutačno nije upitna. ; Media and journalism have survived revolutionary changes through development of internet and information and communications technologies while the multimedia character of news processing has changed forms of collecting, production, editing and publishing news. The case study on the Facebook editing policies of the ten most widely read news portals in Croatia confirms that traditional journalism values, good and objective journalism are under strong pressure of productivity, efficiency and profitability and that online media are becoming more dependent on social networks. News portals abundantly use clickbaiting and other manipulative techniques in order to increase readership of the social media posts or increase virality of some "soft" news. The influence of news portals grows with everyday increase of the number of followers in social networks, whereas dominance of Facebook is significantly higher and it is not under question for the time being.

Fra le carte di Angelo Belloni esiste una pubblicazione dal titolo Monografia militare del litorale austro-ungarico – Pola – Fronte a mare, volume II, parte II, edito dall'Ufficio del Capo di Stato Maggiore della Marina nel febbraio 1917. Le fonti delle informazioni possono essere molteplici e la loro qualità rende evidente che ufficiali italiani avevano percorso prima della guerra tutto il territorio di Pola metro per metro. La monografia è corredata di parecchi disegni delle principali fortificazioni, mai fotografie. Per quasi tutte le fortificazioni è notevole la conoscenza fisica anche degli interni, prova che le informazioni arrivavano da chi era stato dentro le stesse costruzioni e ne conosceva bene l'architettura. Si tratta di un documento importante per sapere quali fossero le informazioni della Regia Marina sulle difese di Pola. ; Me|u spisima Angela Bellonija postoji publikacija pod naslovom Vojna monografija austro-ugarskog primorja – Pula – Morska strana, II. knjiga, II. dio, kojeg je izdao Ured Vrhovnog zapovjedni{tva talijanske mornarice u velja~i 1917. Izvori informacija mogli su biti vi{estruki, a iz njihove kvalitete o~igledno proizlazi da su talijanski ~asnici, ili netko umjesto njih, obi{li teritorij Pule metar po metar i to prije izbijanja rata. Nivo informacija koje su Austrijanci slu'benim putem proslijedili Talijanima bio je veoma skroman, jer bi im u suprotnom dali fotografije utvrda ili bi im dozvolili da ih oni sami slikaju. U monografiji se nalazi zna~ajan broj crte'a o utvrdama, ali nikad fotografije. U svakom slu~aju gotovo je za sve utvrde zna~ajno vrlo dobro poznavanja interijera, {to dokazuje da je izvor informacija bila osoba koja ih je obi{la iznutra i koja je dobro poznavala njihovu arhitekturu. Radi se o va'nom dokumentu iz kojeg proizlazi kvaliteta informacija kojim je raspolagala Kraljevska Mornarica o obrambenom sustavu Pule.

TThe aim of the paper is to examine the interdependence of the selected indicators from the Global Competitiveness Report and the Innovation pillar, which is used as a proxy indicator of the science competitiveness. This relationship is analyzed within the sample of 9 countries. The analysis uses available information sources in WEFs annual reports. The key contribution of this paper consists in providing clearer into factors competitiveness in the analyzed countries and pointing out the priority actions for the authorities to improve and increase the competitiveness level of science, and its contribution to the national economy competitiveness level. The research results can serve policy makers in shaping strategies and policies for the competitiveness improvement and the future of economic development in the analyzed countries. ; Cilj rada je da se ispita međuzavisnost analiziranih indikatora Svetskog ekonomskog foruma (SEF) i stuba Inovativnost koji se koristi kao pokazatelj konkurentnosti nauke. Ovaj odnos je analiziran u uzorku od 9 zemalja. U analizi su korišćeni raspoloživi izvori informacija o kategorijama koje su predmet opservacije. Ključni doprinos ovog rada sastoji se u pružanju jasnijeg uvida u faktore u oblasti nauke koji smanjuju konkurentnost u odabranim zemalja i ukazivanju na prioritetne aktivnosti nadležnih državnih organa u cilju unapređenja i podizanja nivoa konkurentnosti nauke i privrede. Rezultati istraživanja mogu da posluže kreatorima javnih politika u formiranju strategije i politike unapređenja konkurentnosti i budućeg razvoja privrede u analiziranim zemljama.

In the last decade we witnessed a rapid rise of the online social media services. Although they were created in the early 2000's, their rise began in earnest after 2010 when their presence started to fundamentally alter the traditional media landscape. Today, their influence on the way our society consumes, curates and disseminates information is indisputable. With their wider adoption came also the first criticism, as well as a need to solve emerging legislative, ethical and societal issues. One line of research is to explain and quantify the sources of influence in online social services and investigate to what extent are these new social landscapes vulnerable to manipulation by third parties. This manipulation is often performed by using user's digital traces - a record of their activities on the online social service. These digital footprints have a potential to characterize users in more detail than what they themselves would be willing to share otherwise. For example, user's personality traits can be inferred indirectly from the content with which they interact through online services, and even their writing style on the written content they published could be used to infer their demographic characteristics. This opens opportunities for micro-targeting of users for various dubious purposes, for example by increasing their propensity to spread misinformation. Research described in this thesis shows that much can be learned about user engagement by using very little data - in our case only friendship connections between users and a single activation cascade. A single activation cascade means we only have one registration event per user. This data alone is sufficient to estimate, under certain assumptions, whether activation for each user was predominantly influenced by its peers with which they are connected (endogenous influence), or the exogenous factors which are external to the friendship network itself. Both endogenous and exogenous factors, for example mass media, are known to have a significant impact on the activity of users of online social media. The methodology developed in this thesis requires postulating an explicit endogenous influence model which governs interactions between pairs of users, while exogenous influence is assumed to act equally towards all users in the network. Several suitable endogenous influence models are proposed for the use with this methodology. First one is Susceptible-Infected model, commonly used in epidemiological modeling. Second one features a decay factor for the endogenous influence, which is a realistic assumption for in social systems. Third one features a logistic threshold for activation. Exogenous influence is modelled as an independent probability of activation which is, at any given time, equal for all non-activated users, although it may change in time. An inference method is developed where maximum likelihood estimation is used to estimate relative magnitudes of endogenous and exogenous influence on users. These estimates can then be used to characterize influence of individual users. The computational scalability analysis is performed on simulated data to demonstrate that the inference method is able to scale to large social networks. Empirical data on over 20 thousand Facebook users is used for evaluation of the proposed inference method. Data is collected using three unique Facebook political survey applications which provided Facebook friendship relations between users and a single activation cascade - a single registration event per user. Referral links, which identify user's origin, are used as a proxy for user's activation type. Users whose referral links originated from Facebook are considered as endogenously activated while those whose referral links originated from an external website are considered as exogenously activated. Inference method is used to estimate the most probable source of influence for each user individually, as well as to asses the overall influence of different media channels (peer communication, Facebook advertisements, or external news media) on user's activations cascade. Ethical, methodological and technical issues regarding data collection in the context of online social media services is discussed. Guidelines on how to collect online social media data in an ethically principled way are provided, especially in the context of satisfying requirements for reproducible research. Estimating endogenous and exogenous influence in networks with a statistical methodology that is conceptually simple, yet powerful and efficient, is widely applicable to scientific domains where deciphering properties of spreading processes and external influences on complex networks is crucial for an explanation of new phenomena. ; Zadnjih deset godina svjedoci smo naglog uzleta popularsnosti online društvenih mreža. Iako postoje od ranih 2000-tih, njihov uspon je ozbiljno započeo tek nakon 2010. kada njihova prisutnost počinje fundamentalno mijenjati tradicionalne medije. Utjecaj online društvenih mreža na način na koji naše društvo konzumira, odabire i diseminira informacije je danas neporeciv. S njihovom širom upotrebom pojavile su se i prve kritike, kao i potreba za rješavanjem novonastalih legislativnih, etičkih i društvenih pitanja. Jedan smjer istraživanja pokušava objasniti i kvantificirati izvore utjecaja u online društvenim servisima i istražiti do koje mjere su oni podložni manipulaciji od treće strane. Ta manipulacija se često provodi korištenjem korisničkih digitalnih tragova - zapisa njihovih aktivnosti na online društvenim servisima. Navedeni digitalni otisci imaju potencijal za karakterizaciju korisnika s više detalja nego što su oni sami voljni otkriti. Primjerice, korisničke crte osobnosti i demografske karakteristike se mogu procjeniti indirektno preko sadržaja ili stila pisanja kojeg korisnici koriste na online servisu. Ovo otvara mogućnost za mikro-ciljanje (eng. micro-targeting) korisnika u svrhu različitih sumnjivih radnji ili propagande, primjerice povećavanjem njihove sklonosti da šire dezinformacije. Istraživanje opisano u ovoj disertaciji pokazuje da se mnogo toga može saznati o aktivnosti korisnika koristeći relativno malo podataka - u našem slučaju riječ je samo o podacima o prijateljskim vezama između korisnika i jednoj kaskadi širenja informacija, pri čemu informacija koja se širi odgovara činu registracije (aktivacije) korisnika na online društvenom servisu. Koristeći samo ove podatke moguće je, pod određenim pretpostavkama, zaključiti je li aktivacija svakog pojedinog korisnika pretežno uzrokovana zbog njegovih prijatelja s kojima su povezani (endogeni utjecaj) ili faktorima van društvene mreže (egzogeni utjecaj). Poznato je da i endogeni i egzogeni faktori, primjerice iz medija, imaju značajan utjecaj na aktivnost korisnika. U Poglavlju 1 opisana je motivacija i pregled područja istraživanja iz širenja informacija u online društvenim mrežama, kao i statističkih metoda koje se koriste prilikom modeliranja širenja informacija iz empirijskih podataka. Opisani su ciljevi doktorskog istraživanja koji se sastoje od definiranja modela endogenog i egzogenog širenja informacija u društvenim mrežama, razvoja metode za statističko zaključivanje parametara navedenih modela iz podataka, i evaluacije navedene metode na empirijskim podacima prikupljenih iz stvarnih online društvenih mreža. U Poglavlju 2 opisani su modeli širenja informacija koji se koriste u metodi statističkog zaključivanja razvijenoj u sklopu ovog doktorskog istraživanja. Metoda zahtjeva postuliranje izričitog modela endogenog utjecaja koji definira interakcije između parova korisnika. S druge strane, pretpostavka kod egzogenog utjecaja je da djeluje jednako prema svim korisnicima u društvenoj mreži. Predloženo je nekoliko primjerenih modela endogenog utjecaja koji se mogu koristiti u tu svrhu. Prvi je Susceptible-Infected model, često korišten u epidemiološkom modeliranju, gdje svaki trenutno aktivni korisnik ima nezavisnu priliku aktivirati bilo kojeg od svojih prijatelja u online društvenoj mreži, pri čemu se vjerojatnost aktivacije ne mijenja u vremenu. Drugi model pretpostavlja eksponencijalno opadajući utjecaj što znači da tijekom vremena korisnici imaju sve manju vjerojatnost aktivirati nekog od svojih prijatelja, što je realistična pretpostavka u društvenim interakcijama. U trećem modelu se vjerojatnost aktivacije mijenja s brojem prethodno aktiviranih prijatelja prema logističkoj funkciji, što znači da postoji prag broja prethodno aktiviranih prijatelja koji se mora dostići prije nego vjerojatnost aktivacije dostigne značajnu vrijednost. Egzogeni utjecaj je modeliran kao nezavisna vjerojatnost aktivacije koja je, u svakom danom trenutku, jednaka za sve još neaktivne korisnike, iako se može mijenjati u vremenu. Modeli endogenog i egzogenog utjecaja objedinjeni su unutar funkcije izglednosti (eng. likelihood) koja daje vjerojatnost svake kombinacije parametara modela, uvjetno s obzirom na promatrane podatke koji se u ovom slučaju sastoje od mreže prijateljstva između korisnika i vremena njihove aktivacije. U Poglavlju 3 opisana je razvijena metoda statističkog zaključivanja koja koristi maksimalnu izglednost (eng. maximum likelihood) za pronalaženje parametara endogenog i egzogenog utjecaja. Ti parameteri se potom koriste za procjenu relativne magnitude endogenog i egzogenog utjecaja na korisnika pomoću mjere egzogene odgovornosti (eng. exogenous responsibility) koja na skali od 0 do 1 kvantificira koliko je na korisnikovu aktivaciju utjecao egzogeni utjecaj, pri čemu veća vrijednost označava jači egzogeni utjecaj. Definiraju se i mjere individualnog i kolektivnog utjecaja (eng. individual and collective influence) koje kvantificiraju utjecaj pojedinog korisnika i grupe korisnika na aktivacije njihovih prijatelja u društvenoj mreži, pri čemu se uzima u obzir samo endogena komponenta utjecaja. Metoda statističkog zaključivanja koristi metodu maksimalne izglednosti za procjenu fiksnog skupa parametera endogenog utjecaja koji su isti za sve korisnike i ne mijenju se u vremenu. S druge strane, egzogeni utjecaj se procjenjuje u svakom vremenskom trenutku zasebno pa broj parametara ovisi o broju diskretnih vremenskih trenutaka. U realnim primjenama gdje se zahtjeva određena vremenska granulacija egzogenog utjecaja to uvijek rezultira prevelikim brojem parametara za izravnu procjenu metodom maksimalne izglednosti. Zbog toga je razvijena alternirajuća optimizacijska metoda gdje se parametri endgenog i egzogenog utjecaja naizmjence fiksiraju kako bi se smanjio broj parametara koji se optimiraju u svakoj iteraciji algoritma. Manji broj parametara omogućuje da se optimizacija provede nekom od standardnih metoda numeričke optimizacije. Iako ne postoji teorijska garancija konvergencije metode, praksa pokazuje da je za konvergenciju svih parametara potrebno svega nekoliko iteracija algoritma. Provedena je analiza računske skalabilnosti kako bi se pokazalo da predložena alternirajuća metoda statističkog zaključivanja skalira čak i na velike društvene mreže od preko 20 tisuća korisnika. Evaluacija je prvo provedena na simuliranim podacima pri čemu su aktivacijske kaskade korisnika simulirane prema jednom od tri predložena modela endogenog utjecaja. Egzogeni utjecaj dizajniran je tako da sadrži nekoliko distinktnih eksponencijalno-opadajućih šiljaka u vremenu. Ovo je obrazac koji se često opaža u empirijskim podacima, primjerice kad medijske objave uzrokuju porast interesa i pojačanu aktivaciju korisnika. Predložena metoda statističkog zaključivanja sposobna je precizno odrediti stvarne parametre endogenog i egzogenog utjecaja u simuliranom slučaju, kao i stvarni razlog aktivacije svakog pojedinog korisnika, koristeći samo podatke o mreži prijateljstava između korisnika i vrijeme aktivacije svakog pojedinog korisnika. Provedeni su opsežni eksperimenti na simuliranim podacima gdje je pokazano da metoda dobro radi i na proizvoljnim krivuljama egzogenog utjecaja. Također, rezultati su uspoređeni s onima dobivenima jednostavnom osnovnom (eng. baseline) metodom gdje su svi korisnici koji u trenutku aktivacije nisu imali drugih aktiviranih prijatelja proglašeni egzogeno aktiviranima. Ova jednostavna metoda podcjenjuje stvarni broj egzogeno aktiviranih korisnika, pogotovo pred kraj aktivacijske kaskade kada je većina korisnika u mreži već aktivirana. Zbog specifičnog načina prikupljanja podataka o korisnicima - korisnici koji čine mrežu prijateljstava su svi oni koji se u konačnici aktiviraju, mreža prijateljstava se pred kraj aktivacijske kaskade zasiti s aktiviranim korisnicima što ne odražava stvarno stanje u društvenoj mreži. Ovaj efekt nazivamo pristranost opažača (eng. observer bias) i on uzrokuje precjenjivanje egzogenog utjecaja kako se približavamo kraju aktivacijske kaskade. Kako bi se on izbjegao u funkciju izglednosti dodan je korekcijski faktor. U Poglavlju 2 opisana je metodologija prikupljanja podataka korištenih u empirijskoj evaluaciji. Za empirijsku evaluaciju su korišteni podaci o preko 20 tisuća korisnika društvene mreže Facebook. Podaci su prikupljeni pomoću tri online političke ankete koje koriste Facebook Graph programsko sučelje za registraciju korisnika. Ankete su provedene na hrvatskom jeziku i vezane su za tri različita politička događaja u Hrvatskoj - referendum o pitanju ustavne definicije braka iz 2013. i parlamentarne izbore 2015. i 2016. godine. Prikupljeni podaci sadrže informaciju o prijateljskim poveznicama između korisnika i samo jednu aktivacijsku kaskadu - vrijeme registracije svakog pojedinog korisnika. Referencijske poveznice (eng. referral links), koje identificiraju porijeklo korisnika, su korištene kao aproksimacija za korisnikov tip aktivacije. Korisnici čija je referencijska poveznica potekla s Facebooka su smatrani endogeno aktiviranima, dok su oni čija je referencijska poveznica potekla s vanjske web stranice smatrani egzogeno aktiviranima. Anketne aplikacije su bile aktivne otprilike tjedan dana prije samog dana glasanja i tijekom tog vremena su privukle medijsku pozornost online novinskih portala koji su u svojim objavama dijelili poveznicu na aplikacije. U trenucima takvih objava vidljiv je skok u registraciji korisnika na anketne aplikacije što ukazuje na egzogeni utjecaj jer se korisnici registriraju na aplikaciju potaknuti vanjskim izvorom. S druge strane, struktura mreže prijatelja ukazuje na efekt homofilije - korisnici se pretežno povezuju s drugim korisnicima koji dijele njihove političke stavove, ili su im slični po nekim drugim karakteristikama (primjerice starosti), što ukazuje na endogeni utjecaj. Eksploratorna analiza prikupljenih podataka pokazuje da su strukturalne karakteristike mreže prijateljstava i statističke karakteristike demografije korisnika reprezentativne za hrvatski Facebook prostor. Raspravlja se i o etičkim, metodološkim i tehničkim aspektima prikupljanja podataka u kontekstu online društvenih mreža. Predstavljene su i smjernice za prikupljanje podataka s online društvenih mreža na etički prihvatljiv način, tako da se istovremeno poštuju privatnost korisnika, uvjeti korištenja online društvenih servisa kao i zahtjevi za reproducibilnost provedenog istraživanja. Empirijska evaluacija predložene metode statističkog zaključivanja opisana je u Poglavlju 4. Pomoću prikupljenih empirijskih podataka procjenjuje se najvjerojatniji izvor utjecaja za svakog korisnika zasebno, kao i ukupni utjecaj svakog komunikacijskog kanala (komunikacija između korisnika, Facebook oglasi, vanjski medijski izvori) na korisničku aktivacijsku kaskadu. Kao metrika evaluacije koristi se površina ispod krivulje (eng. area under the curve - AUC) koja na empirijskim podacima postiže vrijednost od 0.7 do 0.8, što ukazuje na dobru diskriminacijsku moć predložene metode statističkog zaključivanja u kontekstu binarnog klasifikacijskog problema gdje se korisnici klasificiraju na endogeno i egzogeno aktivirane prema njihovim referencijskim poveznicama. Od komunikacijskih kanala kao najjutjecajnija se pokazala direktna komunikacija između korisnika, dok su se vanjski medijski izvori pokazali dominantni samo na jednom skupu podataka gdje udio egzogeno aktiviranih korisnici čine većinu (preko 90\% od ukupnog broja korisnika). Provedena je i usporedba predložene mjere individualnog utjecaja svakog pojedinog korisnika sa strukturalnim mjerama izračunatima iz mreže prijateljstava, pri čemu je najjača korelacija s Pagerank centralnošću. U sklopu ovog doktorskog istraživanja razvijena je metoda statističkog zaključivanja za procjenu endogenog i egzogenog širenja informacija u društvenim mrežama, no potencijalna primjena nadilazi primjenu u samo jednoj specifičnoj domeni. Identifikacija egzogenih utjecaja ima potencijalnu primjenu i u analizi financijskih sustava gdje vanjski utjecaji mogu imati ključnu ulogu u dinamici sustava. Također, paradigma identifikacije endogenog i egzogenog utjecaja potencijalno ima širu primjenu u modeliranju općenitih dinamičkih sustava gdje bi se pomoću takvih metoda identificirale ranjivosti sustava na vanjske šokove, kao i podložnost manipulaciji od trećih strana. Procjena endogenog i egzogenog utjecaja u mrežama sa statističkom metodologijom koja je konceptualno jednostavna, a opet snažna i učinkovita, široko je primjenjiva u znanstvenim područjima gdje je dešifriranje svojstava procesa širenja i vanjskog utjecaja na kompleksnim mrežama ključno za objašnjavanje novih pojava.

The goal of education for sustainable development, that is, the development of awareness and responsibility towards the environment, the adoption of values and principles such as justice, equality, peace, democracy, and encouraging students to change their personal lifestyle and adhere to the principles of sustainable development in their daily behavior cannot be achieved only through the education "about" sustainable development – there is a need for the education "for" sustainable development, whose main carriers are the teachers of the modern school. Given that the teachers are the role models, the source of information and knowledge, educators, that is, someone who is in direct contact with the students, i.e. present generations, whose attitudes and behavior should be shaped in accordance with the sustainable development, it is of great importance to explore their attitudes towards sustainable development and education for sustainable development. Accordingly, the research is focused on the sustainable development from the high school teachers' perspective, with the aim of finding out whether the teachers are familiar with the concept of sustainable development, whether their daily behavior is sustainable, how they perceive the education for sustainable development, the position of sustainable development within the educational system, and their personal competence for working in this area. ; Cilj obrazovanja za održivi razvoj, odnosno razvijanje svesti i odgovornosti prema sredini u kojoj žive, usvajanje vrednosti i načela, kao što su pravda, jednakost, mir, demokratija, te podsticanje učenika na promenu ličnog stila života i pridržavanje principa održivog razvoja u svakodnevnom ponašanju ne može se ostvariti samo kroz obrazovanje "o" održivom razvoju - neophodno je obrazovanje "za" održivi razvoj čiji su glavni nosioci nastavnici savremene škole. S obzirom na to da su nastavnici modeli ponašanja i uzori, izvori informacija i znanja, vaspitači, odnosno neko ko je u neposrednom dodiru sa učenicima, sa ...

U vremenu neposredno nakon ukidanja Vojne krajine 1881. godine i pripojenja ovoga teritorija Hrvatskoj pojavljuju se prve novine na teritoriju tadašnje Ličkokrbavske županije koja je ustrojena 1886. godine. Vrijeme nakon ukidanja Vojne krajine je vrijeme prilagodbe civilnom načinu života poslije vremena kada je ovaj teritorij predstavljao branu turskim prodorima u Hrvatsku. U takvim okolnostima gospodarske prilike i društveni život bili su prilagođeni vojničkom načinu razmišljanja. Ukidanjem Vojne krajine 15. srpnja 1881. godine ona je pripojena Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji kao autonomnoj pokrajini koja je imala obilježja državnosti u sastavu Zemalja krune sv. Stjepana. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji kao dijelu Austro-Ugarske što je određeno Austro-ugarskom nagodbom od 1867. godine i pod vlašću Franje Josipa I. (1848. – 1916.) otvara se mogućnost za stvaranje županija na tom teritoriju, a samim time i Ličko – krbavske županije. Tema ovoga rada je prikaz stanja u Ličko-krbavskoj županiji i posebno u njenom središtu, Gospiću, na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće. Prije svega gospodarskih prilika, ali i društvenog i kulturnog života, odnosno uvjeta u kojima se pojavljuju prve novine koje su i glavni izvor informacija za ovaj rad. ; In the time immediately after the abolition of the Military Frontier in 1881 and the annexation of this territory to Croatia, the first newspapers appeared on the territory of the former Lika-Krbava County, which was established in 1886. The time after the abolition of the Military Frontier is the time of adjustment to the civilian way of life, after the time when this territory represented a barrier to Turkish incursions into Croatia. In such circumstances, economic and social life were adjusted to the military way of thinking. With the abolition of the Military Frontier on July 15, 1881, it was annexed to the Kingdom of Croatia and Slavonia as an autonomous province that had the characteristics of statehood within the Lands of the Crown of St. Stephen. In the Kingdom of Croatia and Slavonia as part of Austro-Hungary, which was determined by the Austro-Hungarian Agreement in 1867 and under the rule of Franz Joseph I (1848-1916), the possibility was opened for the creation of counties on that territory, and thus for the Lika – Krbava County. The theme of this paper is a review of the situation in Lika -Krbava County and especially in its center, Gospić, at the transition from the 19th to 20th century. First of all, economic opportunities, but also social and cultural life, ie the conditions in which the first newspapers appear, which are the main source of information for this work.

Jedan od najvažnijih proizvoda računovodstvenog sustava su financijski izvještaji. U tom kontekstu financijski izvještaji predstavljaju važan izvor informacija za poslovno odlučivanje. Predmet ovog rada je istraživanje obilježja i izvora najčešćih područja značajnog pogrešnog prikazivanja u financijskim izvještajima poduzeća u Federaciji BiH. Cilj je istražiti koja su to najčešća područja značajnih pogrešaka, te utvrditi koji su to osnovni izvori računovodstvenih manipulacija u financijskim izvještajima poduzeća u Federaciji BiH. Istraživanje je provedeno na uzorku poduzeća sa tržišta kapitala u Federaciji BiH u razdoblju od 2010. godine do 2014. godine. Prikupljeni podaci analizirani su primjenom metoda deskriptivne i inferencijalne statistike, a dobiveni rezultati su prezentirani pomoću grafičkih i tabličnih prikaza. Rezultati istraživanja pokazuju da se najčešća područja značajnih pogrešnih prikazivanja odnose na bilančne stavke stalnih sredstava, zaliha i kratkotrajnih potraživanja. Također, istraživanje je pokazalo da se značajna pogrešnih prikazivanja kod poduzeća u Federaciji BiH u najvećem broju javljaju u obliku precijenjenih imovinskih stavki, koja rezultiraju skrivenim (latentnim) gubicima u financijskim izvještajima.

Information overload that affects digital natives and other generations in the 21st century makes it difficult for recipients to analyze the information's truthfulness and quality. In this context, items of fake news pass as facts that could be interpreted as true, which may result in serious issues for the social fabric, especially if immersed in unstable or troublesome political and economic contexts. Still, the problem with disinformation is not limited to fake news because, even when content comes from trustworthy sources and verifiable facts, there are filters that present a subjective, biased and deformed reality. Within this context, we are submitting an example of a positive practice in media literacy targeting Research Methodology students at the Faculty of Communication. During this project, students analyzed the way women and men are shown on the cover of a local printed newspaper El Porvenir in the city of Monterrey, Mexico. In broad strokes, the results found a preference for stories showcasing men and stereotypes that place men in the public sphere and women in a private domain. ; Pretrpanost informacijama, koja pogađa ne samo digitalne urođenike nego i digitalne pridošlice, čini proces provjere istinitosti i kvalitete informacija sve složenijim. Zbog toga se često događa da lažne vijesti prolaze kao činjenice koje se interpretiraju kao istina. To može rezultirati ozbiljnim problemima za društveno tkivo, osobito ako se društva nalaze u nestabilnim političkim i gospodarskim kontekstima. Ipak, problemi s dezinformacijama nisu ograničeni samo na lažne vijesti jer, čak i kada sadržaj dolazi iz vjerodostojnih izvora i provjerljivih činjenica, postoje filtri koji predstavljaju subjektivnu, pristranu i deformiranu stvarnost. U ovom radu predstavljamo primjer pozitivne prakse s područja medijske pismenosti usmjeren na studente koji pohađaju kolegij Metodologija istraživanja na Fakultetu komunikacijskih znanosti u Monterreyu, u Meksiku. Studenti su analizirali kako se žene i muškarce prikazuje na naslovnicama jednih lokalnih tiskanih dnevnih novina u Monterreyu. Rezultati istraživanja pokazuju usmjerenost prema pričama koje u prvi plan stavljaju muškarce te ih stereotipno prikazuju u javnoj sferi, a žene u privatnoj.

U računovodstvenoj teoriji i praksi smatra se kako vrednovanje bilančnih pozicija po modelu fer vrijednosti osigurava objektivnije i točnije financijsko izvještavanje, čime se u biti osigurava povećanje transparentnosti i korisnosti financijskih izvještaja za korisnike informacija financijskih izvještaja. Ipak, uvijek se postavlja pitanja jesu li očekivanja korisnika u dovoljnoj mjeri ispunjena, te je li mjerenje fer vrijednosti adekvatno i aplikabilno u određenim okolnostima.
Na temelju toga pozornost će se usmjeriti na provjeru tvrdnje: vodi li primjena fer vrijednosti na bilančnim pozicijama bosanskohercegovačkih poslovnih subjekata ka korektnijem i objektivnijem financijskom izvještavanju i višoj razini povjerenja u financijske izvještaje.
Prilikom analize obuhvatit će se imovina i izvori imovine. Procjena stalnih sredstava po fer vrijednosti ima pozitivne učinke na podatke prikazane u financijskim izvještajima, kroz poboljšan imovinski i financijski položaj poduzeća, smanjen stupanj zaduženosti poduzeća i mogućnost korištenja realiziranih revalorizacijskih rezervi. Također, primjena fer vrijednosti u ekonomijama sa manje razvijenim tržištem kapitala, kao što je BiH, često je motivirana efektima koje ima na određene pokazatelje uspješnosti, prilikom aplikacije za bankarske kredite.
S obzirom na sve izneseno, cilj rada je istražiti i sažeti načine primjene fer vrednovanja na bilančnim pozicijama i kritički preispitati efekte njene primjene na financijske izvještaje u bosanskohercegovačkim poslovnim subjektima. Teorijsko istraživanje, upotpunit će se empirijskim istraživanjem zasnovanim na anketnom upitniku, čiji će rezultati biti obrađeni i analizirani uz pomoć deskriptivne statistike i t-testa.

Neprofitne organizacije poput Hrvatskog Crvenog križa usmjerene su rješavanju problema, ostvarivanju ciljeva organizacije i unaprjeđenju kvalitete života. Njihov cilj nije ostvarivanje vlastitog profita ili dobiti. Najčešći izvori financiranja su sredstva iz državnog proračuna, putem članarina i donacija. Neprofitne organizacije obvezne su prezentirati svoje financijske izvještaje te u financijskim izvještajima iskazivati svoje prihode i rashode, izvore vlasništva, imovinu i obveze. Cilj ovog rada je na temelju analize financijskih izvještaja te izračuna izabranih financijskih pokazatelja dobiti pregled poslovanja neprofitne organizacije Gradskog društva Crvenog križa Virovitica. Horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvještaja omogućit će dobivanje informacija koje su relevantne za upravljanje, a izračunavanjem financijskih pokazatelja za promatrane godine dodatno će se definirati financijski okvir poslovanja. Na kraju su doneseni zaključci vezani za poslovanje neprofitne organizacije Gradskog društva Crvenog križa Virovitica. Iako nisu profitno orijentirane, neprofitne organizacije su važan pokretač promicanja javnog interesa, odnosno općeg dobra, bitan su čimbenik za društvo, iako je njihova uloga ponekad marginalizirana. ; Non-profit organizations like the Croatian Red Cross focus on achieving their own goals, solving problems and improving people's quality of life. It is not their goal to make a profit. They are financed from the state budget, through membership fees and donations. Non-profit organizations are required to disclose their assets, liabilities and sources of ownership, as well as their income and expenses. The aim of this paper is to gain insight into the operations of the City Society of the Red Cross Virovitica based on the analysis of financial statements and the calculation of selected financial indicators. Horizontal and vertical analysis of financial statements will enable obtaining information that is relevant for management, and the calculation of financial indicators for the observed years will further define the financial framework of operations. In the end, conclusions will be made regarding the business of the City Society of the Red Cross Virovitica. Non-profit organizations, despite not being profit-oriented, are a significant driver of promoting the public interest or the common good, as well as an important factor in society, even if their role is sometimes marginalized.

Politika Europske unije o zaštiti potrošača usmjerava se na savjesnost i aktivno sudjelovanje potrošača na internom tržištu te se zbog toga oslanja na znanje potrošača kada su u pitanju njihova stečena prava. Kako još nije posve jasno koji su stavovi hrvatskih potrošača naspram politike Europske unije po pitanju zaštite potrošača, ovaj rad pokušao je analizirati utjecaj politike Europske unije o zaštiti potrošača na zainteresiranost, znanje, izvor informiranja i percipiranu sigurnost hrvatskih potrošača. Za analizu je korišteno kvantitativno istraživanje prikupljanja podataka među potrošačima unutar cijele Hrvatske. Prikupljeni podaci analizirani su primjenom deskriptivne statistike, korelacijom, i regresijskom analizom i analizom varijance (ANOVA). Radom su ustanovljene značajne korelacije između stupnja zainteresiranosti, stvarnog znanja, poželjnih izvora informiranja i percipirane sigurnosti hrvatskih potrošača. Nadalje, rad ukazuje na to kako stav hrvatskih potrošača naspram sustava zaštite potrošača Europske unije trenutno odražava značajan nedostatak zainteresiranosti i znanja. Rad zaključuje pretpostavkom o tome kako pokušaji jačanja zainteresiranosti i znanja među hrvatskim potrošačima zahtijevaju korištenje informacija koje pružaju vidljivi internetski izvori. ; The European Union Consumer Protection Policy (EU CPP) focuses on the awareness and active participation of consumers in the internal market and therefore counts on consumers' knowledge of their own conferred rights. Since it is not yet clear what Croatian consumers' attitudes towards the EU Consumer Protection Policy are, this paper attempts to analyze the impact of the EU Consumer Protection Policy on Croatian consumers' interest, knowledge, their source of information and their perceived security as consumers. Quantitative (survey) data collection among consumers within the entire Croatia has been used for the analysis. The collected data has been analyzed by using descriptive statistics, correlation and regression analysis, and the analysis of variance (ANOVA). The paper eventually finds significant correlations between Croatian consumers' degrees of interest, actual knowledge, preferred information sources and perceived security. It furthermore shows that the attitude of Croatian consumers towards the European Union's system of consumer protection currently shows a significant lack of interest and knowledge. The paper concludes with a premise which states that the attempts to increase interest and knowledge among Croatian consumers require the use of information provided via visible Internet sources.

Feđa Milivojević, Cezarov Ilirik, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu - Filozofski fakultet u Rijeci, 2021, 350 str.
Monografska djela čiji tematski okvir se ograničava na period kasne Rimske republike izuzetno su rijetka u regionalnoj historiografiji. Na početku treba, također napomenuti da je knjiga Cezarov Ilirik jedna od rijetkih publikacija u našoj šroj regiji iz rimske provincijalne historije, koja se temelji na analizi i kritici narativnih izvora, a ne na interpretaciji arheološkog materijala. Kada je riječ o historiji starog vijeka u većini slučajeva teško je povući jasnu granicu između arheološkog i historijskog pristupa. Imajući to u vidu s pravom se može reći da je Milivojević u ovoj knjizi napravio jedan važan iskorak u pravcu jasnog diferenciranje između rimske historije i klasične arheologije. Istinitost podataka koje su o Iliriku u doba Cezara ostavili grčko-rimski pisci, Milivojević ne utvrđuje oslanjajući se na arheološke nalaze već događaje primarno nastoji posmatrati kroz kritičku analizu i komparaciju antičkih tekstova koji prate razdoblje od propasti Ilirskog kraljevstva do prvog stoljeća nove ere. Naravno, interdisciplinarni pristup ovdje nije u potpunosti izostavljen, ali je stavljen u drugi plan. Treba imati u vidu da se u širokom opusu grčko-rimskih pisaca Ilirik rijetko spominje izravno, te je autor morao određena pitanja posmatrati u širem kontekstu rimske historije kako bi mogao doći do novih naučnih spoznaja o temi o kojoj piše.Kao što je istaknuto u predgovoru osnovicu teksta čini doktorska disertacija koju je autor odbranio 2017. godine na Sveučilištu u Zadru. Sam naslov knjige boljim poznavateljima rimske provincijalne historije ukazati će da je knjiga nastala sa ciljem da se dokaže teza da je Ilirik postao provincija za vrijeme Gaja Julija Cezara. To je svakako bio dosta hrabar zadatak za historičara koji je na početku svog profesionalnog bavljenja naukom, imajući u vidu da u savremenoj historiografiji i arheologiji još uvijek preovladava mišljenje da je Ilirik postao provincija tek za vrijeme princepsa Augusta. Milivojević pitanje nastanka provincije Ilirik ne ostavlja otvorenim, već na moderan način kroz različite socijalne i političke aspekte argumentira svoju tezu da je Ilirik sredinom prvog stoljeća stare ere već bio provincija.Na početku knjige nalazi se popis karata i tablica kao i pojašnjenja kratica nakon čega slijedi predgovor u kojem se naznačava na koja naučna pitanja će se pokušati odgovoriti u ovom djelu. U predgovoru se podvlači važnost Vatinijevog zakona na osnovu kojeg je jedan od najvećih Rimljana svih vremena imenovan upraviteljem Cisalpinske Galije i Ilirika. Već iz samog predgovora čitatelji mogu naslutiti da je Ilirik za Cezara nije bio samo jedna kratka epizoda u njegovoj upečataljivoj državničkoj karijeri kako se često relativizira u modernoj historiografiji. Nakon predgovora slijedi opširan uvod u kome se prezentira cilj djela, objašnjava se metodološki aparat, u osnovnim crtama prezentiraju narativni izvori, te rezultati prethodnih istraživanja.Glavni dio rada je podijeljen na šest velikih tematskih cjelina koje su naslovljene: Razdoblje prvog protektorata, Razdoblje drugog protektorata, Osnivanje provincije Ilirik, Događaji prokunzulata, Upava i organizacija provincije i Promjene za Cezarova vremena. Stiče se utisak da je Milivojević radi bolje preglednosti tekst unutar spomenutih, velikih tematskih cjelina podijelio na više podnaslova. U tom kontekstu treba svakako spomenuti da je tekst leksički vrlo usklađen i neoptrećen nepotrebnim kompleksnim izrazima kojima, nažalost često obiluju stručne publikacije. Iako je bez dileme ovo knjiga uskostručnog sadržaja način na koji je napisana razumljiv je široj čitateljskoj publici.Prvo poglavlje Razdoblje prvog protektorata započinje osvrtom na Prvi ilirski rat. Naime, Milivojević analizira svjedočanstva antičkih pisaca o sukobu Agronove udovice Teute sa Rimljanima čijim porazom Rimljani će proširiti svoj utjecaj na istočnu obalu Jadrana. Može se reći da je u ovom poglavlju akcenat na pitanju: Šta je podrazumjevao rimski protektorat koji je formiran u jednom dijelu nekadašnjeg Ilirskog kraljevstva? U tom kontekstu detaljno se analizira pozicija indigenih zajednica ko što su Partini i Atintani, ali i pozicija grčkih kolonija Korkire, Apolonije i Farosa. Na osnovu komparacije i kritike izvora definisana je svojevrsna granica protektorata. Već u Drugom ilirskom ratu pokazati će se strateška važnost novonastalog protektorata. Na osnovu izvora teško je utvrditi da li je došlo, nakon ovog kratkotrajnog sukoba iz 219. god.p.n.e, do nekih značajnih terirorijalnih promjena u protektoratu. Ipak, na osnovu savezničkog ugovora iz 215.godine autor je prepoznao određene promjene: Te promjene se mogu pratiti i na osnovu tabelarnog i kartografskog prikaza. Potom se položaj rimskog protektorata na istočnj obali Jadrana posmatra kroz prizmu tri makedonska rata, odnosno Trećeg ilirskog rata (koji se može smtrati dijelom Trećeg makedonskog rata). S pravom autor veliku pažnju posvećuje analizi Livijevog podatka da je Ilirik podjeljen na tri dijela nakon Gencijevog poraza. U ovom dijelu se može prepoznati da Milivojević ne podliježe naučnim autoritetima, već im se argumentovano suprostavlja namećući rezultate svojih istraživanja. Na temelju svojih naučnih spoznja zaključuje da su sve zajednice koje se spominjuu Acijevom proglasu od tog trenutka sačinjavale rimski protektorat. U daljnjem tekstu prvog poglavlja procjenjuju se posljedice ratovanja protiv Histra (178.god.p.n.e) i Delmata (156 / 155. god.p.n.e) na teritoriju rimskog protektorata. Na kraju prvog poglavlja autor se fokusirao na nastanak provincije Makedonije i posljedica koje je taj događaj ostavio na rimski protektorat na istočnoj obali Jadrana.Drugo poglavlje je Razdoblje drugog protektorata. Iz samog naslova čitatelj može da nasluti da će na temelju istog metodološkog pristupa kao i u prvom poglavlju biti analizirana opstojnost rimskog vojno-političkog utjecaja na istočnoj obali jadrana. U knjizi je ovaj period prepoznat kao intervencijsko razdoblje u kojem je Rim slao istaknute vojskovođe da bi ponovo uspostavili vlast na područjima gdje je usljed napada Ardijejaca, Plereja, Delmata, Liburna i Japoda ona dovedena u pitanje. Za raziliku od razdoblja prvog protektorata drugi protektorat je obilježilo umirenje buntovnih inidigenih zajednica. Naravno, Rimljani nisu bili u potpunosti uspješni u realizaciji ovog cilja, jer Delmate i Japode nisu uspjeli staviti pod svoju kontrolu, odnosno nisu uspjeli da oslabe njihov utjecaj na najvitalnije dijelove protektorata. U skladu sa shvatanjima savremene arhelogije/historiografije, Milivojević prihvata tezu o postojanju dvije Salone odnosno naglašava da treba razlikovati grčku koloniju od delmatske Salone. Postojanje dvije Salone se problematizira kroz Metelov pohod koji je ima za cilj slabljenje delmatskog saveza radi očuvanja protektorata. S istim ciljem i Tuditan je pokrenuo kampanju protiv Japoda. Kada je riječ o Japodima u vrijeme Tuditanovog pohoda njih autor s pravom tretira kao politički savez koji je bio pod hegemonijom najjače zajednice. Potom na primjeru vojne kampanje Gaja Koskonija protiv Delmata ističe se da je Promona bila delmatsko naselje koje politički pripalo Liburnima kao vjernim rimskim saveznicima. Ovo su samo neki od primjera novog posmatranja određenih događaja, sa kojima će se čitatelj moći susresti u drugom poglavlju.Ukoliko bi se trebalo izdvojiti najvažnije poglavlje ove monografije to bi zasigurno bilo Osnivanje provincije Ilirik. Prethodna poglavlja nas hronloški uvode u događaje koji će dovesti do formiranja provincije Ilirik za vrijeme Gaja Julija Cezara. Na samom početku dat je pregled historijskih oklonosti koje će rezultirati nastankom provnicije. To je jedan najturbulentijih perioda rimske historije, u kome su Sula i Marije potkopali temelje Republike i stvorili osnovu na kojoj će kasnije Cezar i August izgraditi neki sasvim novi Rim. Pišući o procesu stvaranja provincije autor na početku daje važno objašnjenje da je pojam lex provinciae konstrukt historiografije 19. stoljeća stoga povlači da je neophodno da moderna historiografija novostvorenim legalnim terminima objasni stvarnu primjenu rimskog zakona i historijskih procesa. Jedna digresija u ovom tekstu mogla bi biti da bi u budućnosti isto trebalo postupiti prema pojmu romanizacija. S ciljem da se što bolje razumije proces nastanka provincije Ilirik u ovom djelu pribjegava se analogiji sa nastankom drugih provincija posebno Transalpinske Galije. Nastanak provincije Ilirik je dosta kompikovano pitanje, jer je u rimskom svijetu je bilo vrlo malo područja koja su bila slična Iliriku, pošto su na jugu živjele zajednice naviknute na monarhijski centralizirani sistem, a na sjeveru zajednice sa monarhičkog uređenja sličnog habitusa kao npr. u Galiji. Na osnovu Vatinijevog zakona iz 58.god.p.n.e Cezar je na upravu dobio Cisalipinsku Galiju i Ilirik, čime je prema Milivojevićevom mišljenju postao prvi upravitelj reorganiziranog protektorata. Argumentovano i bez okolišanja autor kroz cio daljnji tekst brani svoju tezu da je spomenutim zakonom definisana provincija Ilirik. Primarno to čini kroz vanjsku i unutranju kritiku izvora, a sekundarno kroz kritiku i kompraciju. Ovdje se jasno podvlači da je Ilirik, Vatinijevim zakonom osnovan kao zasebna provincija s upraviteljem čija su zaduženja uključivala i upravu nad Cisalpinskom Galijom, a naknadno i Transalpinskom.U narednom poglavlju Događaji prokunzulata analizira se značaj Ilirika za njegovog prvog prokonzula Cezara. Sam Cezar je u jednom kratkom izvještaju napisao da je nakon smirivanja situacije u Galiji 57/56. godinu krenuo prema Iliriku da posjeti tamošnje zajednice i upozna područje. Općepoznato je da je cijelu Cezarevu karijeru obilježilo ratovanje pa je tako i njegov kratki boravak u Iliriku obilježio sukob sa Pirustima o čemu se detaljno govori u ovoj knjizi. Ovom pitanju je posvećena značajna pažnja, jer je to situacija zbog koje je Cezar prvi put obratio pažnju na Ilirik. Epizoda sa Pirustima ujedno je zadnji podatak koji dokumentuje događaje u Iliriku za vrijeme Cezarovog prokonzulata. Nedostak više informacija o Iliriku za vrijeme Cezarovog porokonzulata, Milivojević pripisuje velikoj količni podataka koji dokumentuju galske ratove i građanske ratove u Rimu, te sustoga događaji iz Ilirika bili na periferiji interesa rimskih pisaca. Ilirik svoje mjesto u djelima antičkih historiografa nalazi tek kada se građanski rat koji se vodi između Cezarovih i Pompejevih pristalica proširio i na istočnu obalu Jadrana. Kroz vizuru Cezarovog prokonzulata prate se događaji vezani za japodski napad na Tergeste i Akvileju, te delmatski napad na Promonu.U poglavlju Uprava i organizacija provincije autor se detaljno osvrće na problem teritorijalno – administrativnog urđenja provincije Ilirik za vrijeme Cezara. Argumentovano odbacuje tezu koja preovladava u savremenoj historijografiji o tome da je Kvint Numerije Ruf zamjenika upravitelja u Iliriku. Drugo važno pitanje na koje se u ovom poglavlju nastoji odgovoriti jeste kada nastaju sudbeni konventi (conventus iuridicus) u Iliriku? Budući da nema podataka o ovom važnom pitanju u kasnorepubličkom periodu autor zaključak donosi na osnovu analogije sa provincijama Hispanija i Azija, odnosno na podacima iz perioda ranog principata. Na osnovu kompracije i krtike izvora autor zaključuje da takve strukture postojale i u ranocarskodoba, a da je njihov kontinuitet vidljiv u Plinijevom tekstu. Shodno tome, zaključuje da je Narona bilo središte prvog konventa u Iliriku koji je osnovao Cezar. Mora se priznati da autor iznosi dosta uvjerljive argumente koji idu prilog toj tezi.Posljednja tematska cjelina u okviru glavnog dijela knjige jeste Promjene za Cezarova vremena. Kao i u prethodnom poglavlju autor ovdje nastavlja da se bavi problemom conventus iuridicus. Prepoznaje dva tipa konventa : prvi koji nastaje u peregrinskom gradu i peregrinskoj zemlji, te drugi koji je nastao izvan gradskog teritorija na javnoj zemlji (ager publicus). Zatim se nastoji dokučiti kakva je uprava bila u ovim konventima u kasnoj republici. Postoji također jaka sprega između ilirskog konventa i doseljenika o čemu se u knjizi diskutuje kroz problematiziranje doseljavanja Rimljana. Unutar ovog poglavlja posebna se pažnja posvećuje Histri i Liburnima u vrijeme Cezarovog prokonzulata. Krtički pristupajući podacima koje su ostavili rimski pisci sagledava se administrativno-pravni položaj prostora između Krke i Cetine. U tom kontekstu posebnu važnost ima Salona, što se jasno vidi i u ovoj monografiji. Raspravu o Cezarovom Iliriku autor okončava analizom fraze oppida civitum Romanorum. U ovom dijelu teksta možemo slikovito, kroz kartografski prikaz spoznati kako je izgledao Cezarov Ilirik.Umjesto zaključka na kraju knjige dat je sažet pregled svih rezultata istraživanja koja su predstavljena u ovoj knjizi. Iz vizure struke poglavlja kao što je ovo pod naslovom Sažetak za kraj su vrlo korisna. Naime, u nekim djelovima teksta se stiče utisak da određena pitanja ostaju otvorena. S druge strane ovom poglavlju iskristalizirali zaključci do kojih je autor došao nakon višegodišnjeg studioznog istraživanja. U okviru Bibliografije nalazi se popis skraćenica, popis korištenih izdanja izvora i popis citiranih djela. Na kraju knjige se nalazi indeks pojmova. Ostaje mali žal što knjiga nije zaključena tekstom recezija ili izvod iz istih, jer bi zasigurno bilo zanimljivo pročitati viđenje ovog djela kroz pero emintnih hrvatskih naučnika Borisa Olujića i Roberta Matijašića.Kada se sagleda cjelokupan sadržaj ove knjige ne može se oteti utisku da ona predstavlja prekretnicu za razumijevanje krupnog problema savremene antičke historiografije, a to je problem datiranja nastanka provincije Ilirik. Autor čvrsto stoji pri svom stavu da je Cezar bio prokonzul provinicije Ilirik. Slagali se mi sa tim ili ne moramo priznati da je argumentacija koju je Milivojević ponudio u ovoj knjizi razrađena do najsitnijih detalja i odlično faktografski postavljena. Istina, postoji još uvijek prostor za određene rasprave što je svako dobro, jer je savremena regionalna historiografija postala letargična kada je riječ o problemu nastanka provincije Ilirik. U svim narednim istraživanjima koja se bave problem administrativnog uređenja Ilirika ova knjiga će zasigurno zauzimati važno mjesto kao jedno od kapitalnih djela. Shodno tome, nadati se da će knjiga u skorijoj budućnosti doživjeti i englesko izdanje kako bi se njen sadržaj približio i naučnim zajednicama van jugoistočne Europe.Amra Šačić Beća