Suchergebnisse

The conditions under which people live in rural areas, the ways in which resources are utilized and the prospects for conservation in the future are all in part influenced by the fundamental characteristics of national governments, European Union policies for economic and sectoral development, as well as processes such as globalization. Using an ecological marginalization perspective, this paper illustrates the consequences of proliferating intensive agriculture 'alliances' among European Union policies, the Greek state, and Greek domestic producers. Since many natural resources – soil, water, biodiversity – are already entrenched in industrial agricultural production systems, the author extrapolates from the patterns of production that make use of these natural resources to bolster the argument that Greek state policies, the timing of the country's accession to the European Community in 1981, and local land use practices will particularly affect the potential consequences of future agricultural development. Even though the impacts of intensive agriculture vary by region and some rural areas have benefited from this development, the analysis suggests that rural people, communities and citizens of peri-urban territories all bear the costs of the industrial agriculture production system both in terms of social, health and environmental impacts. A core reason, this paper argues, is that the 'alliances' of intensive industrial agriculture are reinforcing processes and structures that increase pressure on the ecological integrity of rural areas leading to environmental degradation and the marginalization-abandonment of agriculture. ; Uvjeti pod kojima žive stanovnici ruralnih područja, načini na koje iskorištavaju prirodne resurse i izgledi koje imaju za održanje u budućnosti uvijek su barem dijelom odraz politika nacionalnih vlada, politika ekonomskog i sektorskog razvoja Europske unije, te različitih procesa poput globalizacijskih. U radu se kroz ideju ekološke marginalizacije žele prikazati posljedice jačanja sprege između politike Europske unije, grčke vlade i domaćih grčkih proizvođača kroz razvoj intenzivne poljoprivrede. S obzirom da su mnogi prirodni resursi – tlo, voda i bioraznolikost – već postali dio proizvodnih sustava industrijske poljoprivrede, u radu se ta proizvodnja analizira kako bi se pokazalo da politike grčke vlade, pristup Europskoj zajednici 1981. godine, te načini lokalnog iskorištavanja tla najviše doprinose mogućim posljedicama za budući poljoprivredni razvoj. Iako postoje varijacije u učincima intenzivne poljoprivrede s obzirom na regije, pa neke ruralne regije imaju koristi od njenog razvoja, analiza upućuje na zaključak da ruralno stanovništvo i ruralne zajednice te građani periurbanih područja nose najveći teret proizvodnog sustava industrijske poljoprivrede. Jedan od glavnih razloga pronalazimo u postojećim "spregama" unutar intenzivne industrijske poljoprivrede koje doprinose jačanju pritiska na ekološki integritet ruralnih područja, što pak dovodi do uništavanja okoliša i marginalizacije ili napuštanja poljoprivrede. Na kraju, u radu se analiziraju slučajevi Alternativnih agro-prehrambenih mreža (engl. Alternative Agro-Food Networks - AAFN) u Grčkoj kako bi se ukazalo na načine na koje je moguće razvijati socio-ekonomsku održivost i zdravlje lokalnih proizvođača i potrošača kao alternativu postojećem sustavu intenzivne agro-industrijske poljoprivrede koja dovodi do ekološke marginalizacije.