Suchergebnisse

In this paper we evaluate the effects of active labor market policy (ALMP) reform, the so-called SOR measure (vocational training for work without commencing employment), on labor market outcomes in Croatia. In 2012 SOR was redesigned to ease the first labor market entry and promote on-the-job training, enabling a young person without relevant work experience to get a one-year contract and a net monthly remuneration of 210 euro. The measure soon became popular, especially among university graduates, accounting for around third of their unemployment exits, and absorbing two thirds of funds allocated to ALMPs. Pooling Croatian Labor Force Surveys from 2007–2016 and using difference-in-difference strategy, we estimate the causal intent-to-treat effect of the reform on labor market outcomes of the potentially eligible group: 18–29-year-olds. Results indicate that the reform has had, at best, neutral effects on employment and unemployment; moreover, we find some evidence that a portion of young individuals were propelled into inactivity. However, we do find an adverse effect on wages—driven mostly by wages received by females and university graduates—both at the mean and higher percentiles of the wage distribution. This research provides insights on effectiveness of ALMPs in ameliorating youth unemployment in Europe, and opens questions on the appropriateness of the use of European Union funds in new EU member states. ; U radu ocjenjujemo učinke reforme aktivne mjere zapošljavanja, takozvane SOR mjere (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa), na ishode tržišta rada u Hrvatskoj. SOR je 2012. godine redizajniran kako bi olakšao prvi ulazak na tržište rada i promovirao osposobljavanje na radnom mjestu, omogućujući mladoj osobi bez relevantnog radnog iskustva jednogodišnji ugovor i mjesečnu naknadu od 210 eura. Mjera je ubrzo postala popularna, osobito među visokoobrazovanima, čineći oko trećinu njihovih izlazaka iz nezaposlenosti i apsorbirajući oko dvije trećine sredstava utrošenih na aktivne mjere zapošljavanja. Koristeći Anketu o radnoj snazi za razdoblje 2007.–2016. i identifikacijsku strategiju razlike u razlikama procjenjujemo uzročni učinak reforme na ishode tržišta rada potencijalno obuhvaćene skupine. Rezultati pokazuju da je reforma u najboljem slučaju imala neutralan učinak na zapošljavanje i nezaposlenost; štoviše, neke procjene pokazuju da je dio mladih osoba otišao u neaktivnost. Također, pronalazimo statistički značajan negativan učinak na plaće—posebno na plaće žena i visokoobrazovanih—kako u prosjeku tako i na višim percentilima distribucije plaća. Rezultati ovog istraživanja nude uvide u učinkovitost mjera za zapošljavanja mladih u Europi i otvaraju pitanja o prikladnosti korištenja europskih fondova u novim državama članicama EU.

U ovome radu opisujemo metodologiju razvoja indeksa online slobodnih radnih mjesta te dokumentiramo stanje, trendove i cjelokupno okruženje potražne strane tržišta rada u Hrvatskoj. Analizom individualnih oglasa za posao donosimo zaključke o trendovima na tržištu rada kroz više dimenzija: na razini zanimanja, geografije, razini traženog obrazovanja te vrsti ugovora koji se nudi. Rezultati pokazuju da konstruirani indeks relativno precizno pokazuje razmjere ekonomske krize koja je zahvatila Hrvatsku od 2008. do 2014. godine te da se regionalna tržišta rada značajno razlikuju. Analizirajući najtraženija zanimanja od 2015. godine na razini cijele Hrvatske zaključujemo da se najviše tražilo prodavača, konobara, kuhara, programera i vozača, što govori u prilog polarizaciji traženih zanimanja. Analizirajući dinamiku tražene razine obrazovanja dolazimo do zaključka da su radnici nižih kvalifikacija sve više traženi. Istovremeno je potražnja za visokoobrazovanim radnicima stabilna, dok udio oglasa za poslove koji traže srednju stručnu spremu značajno pada u promatranom razdoblju. Osim promjene u traženoj razini obrazovanja, tržište rada nakon krize karakterizira i rast nestandardnih tipova ugovora o radu. Analiza online oglasa slobodnih radnih mjesta pokazuje i potencijalnu prisutnost nesklada između ponude i potražnje kod određenih zanimanja, što dodatno upućuje na postojanje strukturne nezaposlenosti na hrvatskom tržištu rada.