Suchergebnisse

Engl. und lett. Zsfassungen

U članku se raspravlja o problematici usmenog stvaralaštva na stranicama zadarskog časopisa Zora dalmatinska (1814—1849), prvoga hrvatskoga književnog časopisa u Dalmaciji. U tom preporodnom časopisu objavljeno je oko 60-ak usmenih pjesama (pretežno lirskih), oko 20-ak usmenih priča, te velik broj drugih kraćih proznih vrsta (kao što su poslovice, zagonetke, retorički izrazi ii slično). Od tih pjesama, priča i poslovica mogla bi se sačinili skladna zbirka s antologijskim odlikama, čitljiva i danas. Urednici časopisa odabirali su ta djela i po kriterijima umjetničkim i po kriterijima preporodnog pokreta u duhu ilirizma. Talijansko-hrvatski pisac Nikola Tnmmaseo (1802—1874) svojim člancima o usmenom stvaralaštvu južnoslavenskih naroda, objavljenim u Zori dalmatinskoj, prvi je književni povjesničar i kritičar koji je sustavno prikazao tu specifičnu književnu produkciju zajedno s tim časopisom zauzeo istaknuto mjesto u povijesti hrvatske književnosti.

U vremenu koje obuhvaća čak tri razdoblja u razvoju hrvatske književnosti (već formirani realizam, modernu i početke ekspresionizma), kad je Zadar značajno kulturno i književno središte, i Smotra dalmatinska (1888-1918) djelomično se uključuje u praćenje aktualnih zbivanja u hrvatskoj književnosti. Njezin urednik Petar Kasandrić postupno je i s mnogo opreza (jer — Smotra je bila službeni politički list Dalmatinskog namjesništva) počeo u podlistak uvrštavati priloge iz hrvatske književnosti. U prvoj deceniji izlaženje ovog lista takvih je priloga veoma malo: jedini vredniji tekst jest lirska simbolistička crtica »Fantazij« I. Vojnovića. U razdoblju najvećeg razmaha hrvatskog modernističkog pokreta (oko smjene stoljeća) Smotru je najotvorenija prema zbivanjima u suvremenoj hrvatskoj književnosti, pa objavljuje uglavnom modernističke crtice i novele (M Nikolića, B. Lovrića, Z. Kveder, Z. Marković i drugih, danas nepoznatih autora) a sporedno i radove realističkog izraza (B. Budisavljevića, J.E. Tomića i dr.). U tom periodu Smotra je daleko manje opterećena nacionalno-prosvjetiteljskom koncepcijom nego u posljednjoj deceniji svoga Izlaženja, kada Kasandrić podlistak ispunjava pričama V. Vuletića-Vukasovića. M. Krstića i (najviše) M. Vežića Jadrtovca, autora izrazito zastarjela folklornog izraza.

The author analyzes the position of Croatia following the Dayton accord. These accords have secured the integrity of Bosnia & Herzegovina, based on the consociational principle as stipulated by Arend Lijphart. However, fierce integrational nationalisms still rage in B&H; & they spill over into neighboring states where they create military & political instability. In Croatia, populist & vindictive nationalism is on the wane, but not so the original democratic nationalism. The latter is manifested in its twin tasks: to join the union of European states & to continue the unification of the entire Croatian ethnic corpus. The first brand of nationalism has been trying to ensure a place for Croatia in the Council of Europe in order to escape the trap of a community of Balkan states as envisaged by Eurostrategists & their latest "globally regional European" policy. Thus, the post-Dayton Croatia will be marked by fault lines & conflicts between these two types of nationalisms; one, pro-European & the other integrational (aimed at bringing together the entire Croatian ethnos). 21 References. Adapted from the source document.