Suchergebnisse

U ovom članku predmet istraživanja je donošenje ustavnih amandmana i promena Ustava Republike Srbije 2022. godine. U prvom delu teksta objašnjena je pravna priroda amandmana, pravni oblici i metode promene ustava. U drugom delu analiziran je postupak ustavotvorne revizije u Republici Srbiji. Kritičkoj analizi je podvrgnut i sadržaj ustavnih amandmana I–XIXX. Naučni i društveni značaj članka je u ukazivanju na nedostatke u pravnom okviru modela ustavne revizije, kao i na odredbe u ustavnim amandmanima o pravosuđu. U istraživanju su korišćeni, pre svega, egzegetički (normativni) i komparativni metod. Promena Ustava, po prvi put u povesti moderne Srbije, obavljena je tehnikom ustavnih amandmana. Ovim amandmanima stvaraju se ustavnopravne pretpostavke da se garantovanjem nezavisnosti pravosuđe uspostavi kao jedna od najvažnijih poluga u sistemu organizacije vlasti, neophodna za funkcionisanje poretka vladavine prava i zaštitu ljudskih sloboda i prava. U skladu sa metodološkim opredeljenjem, autor zaključuje da se ubuduće procesu ustavnih promena mora pristupati oprezno vodeći računa da se ne ugrožava javna sloboda i demokratija.

Apstrakt: Dnevnim leptirima pripada samo 5% evropske faune leptira, odnosno 576 vrsta. Zbog svoje ljepote i atraktivnosti leptiri su među najistraženijim skupinama insekata u gotovo svim evropskim državama. Zbog značajnosti leptira, cilj ovog rada bio je utvrditi njihov biodiverzitet na području ZP Konjuh. Tokom istraživanja dnevnih leptira na području ZP Konjuh, obavljenog u julu 2019. godine, sakupljene su 83 jedinke. Nao sonovu ovog uzorka analziran je biodiverzitet dnevnih leptira i određene su njihove bitne karakteristike.

Ključne riječi: biodiverzitet, dnevni leptiri, ZP Konjuh, Lepidoptera

Die Texte, die den Korpus für die folgende sprachliche Analyse bilden, möchte ich zuerst in bezug auf vier Kriterien darstellen: a) in bezug auf den Kanal, b) auf Zeit und Ort der Entstehung, c) auf den Textverfasser bzw. Schreiber und d) auf das Zielpublikum. ; V članku so predstavljeni rezultati jezikovne analize besedil iz obdobja od 1919 do 1945, napisanih v slovenskem jeziku, ki pripadajo tipu besedila "politični poziv". Na podlagi pragmatičnih teoretičnih izhodišč je predstavljena njihova t. i. namenska I ilokucijska zgradba, ki kaže sporocevalčevo strategijo pridobivanja naslovnika, da bi ta storil to, k čemur ga sporočevalec poziva. Omenjena zgradba in jezikovna sredstva, ki jih je sporočevalec kot najbolj učinkovita uporabil za izrazitev svojega namena, se (v obravnavanem obdobju) ne ločujejo glede na to, da njihovi avtorji pripadajo različnim političnim / ideološkim "taborom" tj. 1941-45: NOB (partizani), DMB (domobranci), NEM (Nemci), 1919-41: KP (Komunistična partija)).

Andrija Rački (Fužine, 30. studenog 1870. – Rijeka, 14. listopada 1957.)
hrvatski je teolog i povjesničar. Kao predavač kanonskoga prava i povijesti Crkve od 1895. do 1902. godine radio je pri Visokoj bogoslovnoj školi
u Senju, nakon čega je postavljen za župnika na Trsatu. Tijekom života
bavio se prošlošću samostana diljem Hrvatskoga primorja te poviješću
Senjske biskupije. Na temelju arhivske građe napisao je više studija iz
riječke, sušačke i trsatske prošlosti, obuhvativši razdoblje od srednjega vijeka do devetnaestoga stoljeća. Radove je objavljivao u časopisima
Primorske novine i Naša sloga, a surađivao je i u Katoličkome listu. Uz
objavljene naslove: Crkvene reforme francuske vlade u senjsko-modruškoj
biskupiji 1809 – 1813 (1910.), Iz prošlosti sušačke gimnazije: prigodom tristogodišnjice (1928.), Povijest grada Sušaka (1929.), Iz prošlih dana općine
Liča i Fužina (1946.), Prilozi k povijesti grada Sušaka (1947.), Zabilježbe
iz povijesti gospoštije Grobnik (1948.), autorom je i više povijesno-političkih članaka. U ovome radu bit će riječi o autorovim dosad neobjavljenim
zapisima naslova Glagolska sveta misa i njike nabožne primorske pjesme
nastalima vjerojatno u Senju 1892. godine, konkretno o drugome dijelu
zapisa koji sadrži šest pjesama sakupljenih na području gradova Senja i
Novoga Vinodolskog.
Ključne riječi: Andrija Rački; crkvene pjesme; Hrvatsko primorje; Novi
Vinodolski; Senj.

Pretpristupna pomoć kao neizostavan segment procesa pristupanja svake zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje
Europskoj uniji neiscrpna je tema stručnih i znanstvenih promišljanja vezanih za istraživanja o europskim integracijama. Bosna
i Hercegovina u svim etapama svojih odnosa s Europskom unijom
koristila je određene financijske instrumente u različitim obimima svojih apsorpcijskih kapaciteta. Stoga rad obrađuje okvire
dosadašnjih i trenutačnih programa u kojima sudjeluje BiH, uključujući analizu kako su se tijekom vremena mijenjale politike
EU-a u ovome području pa tako i formalne i sadržajne odrednice
instrumenata pretpristupne pomoći Unije. Poseban fokus istraživanja usmjeren je na regionalni aspekt ponuđenih i iskorištenih
potencijala ove vrste financijske pomoći, to jest kvantitativnu i
kvalitativnu procjenu konkretnih projekata provedenih u nekoliko
županija, a sve radi grupiranja postojećih izazova i poboljšanja
iskorištenosti aktualnoga instrumenta u navedenim područjima
na temelju prethodno naučenih lekcija.
Ključne riječi: pretpristupna pomoć; Bosna i Hercegovina; Europska unija; regionalni razvoj

Apstrakt: Od pamtivijeka ljudi se udružuju u zajednice. Organizacija života
kroz seoske zajednice u vrijeme srednjovjekovne Bosne i kasnije kroz period
Osmanske uprave Bosnom ogledala se u rješavanju različitih potreba, a prije
svega u zadovoljavanju lakšeg načina života. Život ljudi na području Pauča i šire
odvijao se u manjim seoskim zajednicama (naseobinama-selima). Dolaskom
Osmanskog carstva na ove prostore, vrše se popisi stanovništva. Prvi popis izvršen
je 1468/69. godine. Kasnije je se organizovalo nekoliko periodičnih popisa. Tim
popisima obuhvaćeno je i stanovništvo koje je bitisalo u naseobinama - selima na
ovom području. U ovom radu bit će predstavljeno nekoliko manjih sela iz
osmanskog perioda na području današnjeg sela Pauč. Važno je napomenuti da su
za ta sela ovdje korištena imena koja su u govornoj komunikaciji Paučana. Život
ljudi u ovim selima odvijao se tokom nekoliko stoljeća, a tragovi života ponegdje
su vidljivi i danas. Osim oskudnih informacija u popisima, nema drugih pisanih
tragova. Samo je par istraživača koji su ponudili neke podatke vezane za ovu
tematiku. Značenje pojedinih toponima nudi određene odgovore. U sjećanjima
najstarijih ljudi ovog kraja postoje usmene predaje o nekim dešavanjima u
prošlosti. Stoga ovaj rad predstavlja istraživačko nastojanje da se otkrije dio
historije područja Pauč, ali isto tako, on čini osnovu za buduća historijska
istraživanja.
Ključne riječi: Naseobine-sela, Pauč, popisi, osmanski period, toponimiǢ

Diskursna je kompetencija odlučujuća komponenta u strukturi komunikacijske jezične kompetencije te uključuje sposobnost uspostavljanja kohezije i koherencije pri proizvodnji tekstova. Uz izricanje i nizanje propozicija u smislenu cjelinu, proizvodnja teksta podrazumijeva i uporabu određenih jezičnih sredstava čija je funkcija eksplicitno označavanje odnosa između dijelova teksta. Ta se jezična sredstva uglavnom mogu obuhvatiti terminom interaktivni metadiskursni označivači (Hyland 2005). Ključni je aspekt ovladavanja stranim jezikom na razini B2 prema ZEROJ-u sposobnost stvaranja dobro strukturiranih i koherentnih, duljih tekstova. Koherentnosti teksta može doprinijeti primjerena uporaba interaktivnih metadiskursnih označivača zato što oni mogu nadomjestiti nedostatke na razini tematske strukture ili učiniti jasnijim odnose među propozicijama. Ovaj rad proučava osobine uporabe interaktivnih metadiskursnih označivača inojezičnih govornika engleskoga i njemačkoga jezika na razini B2 prema ZEROJ-u. Sudionici su istraživanja izvorni govornici hrvatskoga jezika prosječne dobi 19,63 godina (SD = 1,244) koji su engleski ili njemački jezik učili kao prvi strani jezik. Zadatkom pisanja prikupljen je korpus argumentacijskih eseja koji sadrži 82 teksta po jeziku. Ti su tekstovi analizirani s obzirom na uporabu interaktivnih metadiskursnih označivača, a primijenjena je Hylandova (2005) klasifikacija u kojoj se razlikuju označivači prijelaza, označivači okvira, endoforički označivači, dokazivači i tumači. Za analizu je upotrijebljen alat Sketch Engine, a za statističku obradu podataka dobivenih kvalitativnom analizom program SPSS 20. Učestalost uporabe označivača okvira, prisutnost izraza tipičnih za višu razinu komunikacijske jezične kompetencije, raspon pojedinih skupina interaktivnih metadiskursnih označivača te udio neprimjereno uporabljenih izraza upućuje na bolju ovladanost interaktivnim metadiskursnim označivačima u skupini inojezičnih govornika engleskoga jezika u odnosu na govornike njemačkoga. Uporaba izraza za označavanje redoslijeda koraka u argumentaciji u sudionika obiju skupina otkriva određene nedostatke s obzirom na sposobnost globalne organizacije teksta. U pojedinih se sudionika neovisno o jeziku uočava uporaba izraza tipičnih za govorni registar. Analizom tekstova sudionika može se samo utvrditi, no ne i obrazložiti slučajeve neprimjerene uporabe interaktivnih metadiskursnih označivača. Bolje bi razumijevanje ovladavanja interaktivnim metadiskursnim označivačima bilo moguće ostvariti uvidom u kognitivne procese korištenjem psiholingvističkih metoda istraživanja tijekom ili nakon zadataka pisanja.

Poremećaj iz spektra autizma (PSA) neurorazvojni je poremećaj koji obilježavaju prvenstveno nedostatci u socijalnoj interakciji i komunikaciji. Ti nedostatci, prema nekim teorijskim pristupima, čine nestabilan temelj za usvajanje jezika. U najranijim početcima jezičnog razvoja navedeno se može odraziti već u rječničkom razvoju djece s ovim poremećajem. Moguća odstupanja u rječničkom razvoju istražuju se na razini tempa usvajanja riječi te rječničkog sastava. Istraživanja potvrđuju veliku raznolikost u jezičnim sposobnostima djece s poremećajem iz spektra autizma. Većina djece s ovim poremećajem kasni u proizvodnji prvih riječi te ih usvaja sporijim tempom. Zbog toga je veličina njihova rječnika često manja u odnosu na očekivanja prema kronološkoj dobi. Manji dio istraživanja upućuje na moguća odstupanja u rječničkom sastavu, odnosno razvojnim putanjama pojedinih vrsta riječi. Sastav rječnika djelomično se razlikuje u tipološki različitim jezicima, što upućuje na potrebu istraživanja rječničkog razvoja djece s poremećajem iz spektra autizma u različitim jezicima. U hrvatskom jeziku istraživanja rječničkog razvoja djece s ovim poremećajem za sada ne postoje. Temeljem pregleda istraživanja u ovom se radu izdvajaju ključne kliničke implikacije za logopedske intervencije koje uključuju poticanje jezičnog razvoja djece s poremećajem iz spektra autizma te metodološke implikacije za daljnja istraživanja rječničkog razvoja.

This paper presents an overview of asbestos production data worldwide and in the Republic of Croatia in the period 2000 to 2018 as well as the asbestos consumption data from 1995 to 2010. The results of asbestos waste collection from 1995 to 2018 have been analyzed and the experiences of the Republic of Croatia in the management of asbestos-containing waste have been described in accordance with the applicable national legislation. Although asbestos does not pose a risk if its products do not become damaged by fracture, or during transportation or decomposition, it poses a potential danger to human health. In today's world, every five minutes someone dies from a disease related to asbestos, such as asbestosis and cancer caused by asbestos. For these reasons, most countries adopted the obligation to execute a series of measures to stop using asbestos in 1999, while at the same time in the Republic of Croatia still imported about 4000 tonnes of asbestos per year. In 2006, the Republic of Croatia banned the production, transport, and use of asbestos, and the asbestos objects whose lifetime expired ended up in municipal waste, causing the need for special regulations in order to arrange the management of asbestos containing waste. Over the past ten years, the Republic of Croatia has developed an asbestos waste management system. Regardless of the success of its application, certain improvements are needed, as data on the amounts of reported construction waste, and thus the part containing asbestos, do not coincide with economic and other indicators for the construction sector. ; U radu je dan pregled podataka o proizvodnji azbesta u svijetu i Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2017. godine te njegovoj potrošnji, od 1995. do 2010. godine. Analizirani su rezultati sakupljanja otpada koji sadrži azbest od 1995. do 2018. godine i opisana su iskustva Republike Hrvatske u gospodarenju otpadom koji sadrži azbest u skladu s važećom nacionalnom legislativom. Iako azbest ne predstavlja rizik sve dok se njegovi proizvodi ne oštete prilikom loma, tijekom transporta ili raspadanja, on predstavlja potencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje. Danas u svijetu svakih pet minuta netko umre od bolesti povezane s azbestom, poput azbestoze i karcinoma uzrokovanog azbestom. Iz ovih razloga je većina država u svijetu još 1999. godine prihvatila obvezu izvršenja niza mjera za prestanak uporabe azbesta, dok se istovremeno u Republiku Hrvatsku još uvijek uvozilo oko 4000 tona azbesta na godinu. Republika Hrvatska je tek 2006. godine zabranila proizvodnju, promet i upotrebu azbesta, a predmeti od azbesta kojima je vijek trajanja istekao, završavali su u komunalnom otpadu, zbog čega se nametnula potreba za donošenjem posebnih propisa kojima je uređeno gospodarenje otpadom koji sadrži azbest. U proteklih desetak godina u Republici Hrvatskoj je razvijan sustav gospodarenja otpadom koji sadrži azbest. Bez obzira na uspješnost njegove primjene, nužna su određena poboljšanja, jer se podaci o količinama prijavljenog nastalog građevnog otpada, a s time i onog dijela koji sadrži azbest, ne podudaraju s gospodarskim i drugim pokazateljima za građevni sektor.

Provedbom anketnog upitnika prikupili su se odgovori vezani za sportske neprofitne organizacije. Naime, vidljivo je kako više sportskih neprofitnih organizacija ne koristi interno orijentirano računovodstvo s tim da dvije organizacije nisu odgovorile na to pitanje u upitniku što se može protumačiti tako da oni ne znaju što je to, te ga u tom slučaju nemaju. Neprofitne organizacije sve više počinju koristiti ABC metodu kao suvremenu metodu za dobivanje informacija nužnih za donošenje odluka o troškovima i resursima. Te one u većini slučajeva koriste samo jednu metodu. Ne postoji razlika u broju korištenih metoda između organizacija koje koriste interno orijentirano računovodstvo i onih koje ga ne koriste. Volonteri u velikoj mjeri znače neprofitnim organizacijama, ali ne toliko u računovodstvenim poslovima. Koristile one interno računovodstvo ili ne što se tiče financijskih pokazatelja oni su sličnih vrijednosti. ; Implementation of the survey questionnaire collected responses relating to non-profit sports organizations. Namely, it is obvious that the more non-profit sports organizations not used internally oriented accounting with these two organizations did not respond to this question in the questionnaire that can be interpreted in a way that they do not know what it is, and that case you do not have. Non-profit organizations are increasingly beginning to use the method of ABC as a modern method for obtaining the information needed to make decisions about the costs and resources. And in most cases they are using only one method. There is no difference in the number of methods used between organizations using internally-oriented accounting and those who do not use it. Volunteers largely means that the non-profit organization, but not so much in the accounting operations. Are they using internal accounting or not, financial indicators have similar value.

Provedbom anketnog upitnika prikupili su se odgovori vezani za sportske neprofitne organizacije. Naime, vidljivo je kako više sportskih neprofitnih organizacija ne koristi interno orijentirano računovodstvo s tim da dvije organizacije nisu odgovorile na to pitanje u upitniku što se može protumačiti tako da oni ne znaju što je to, te ga u tom slučaju nemaju. Neprofitne organizacije sve više počinju koristiti ABC metodu kao suvremenu metodu za dobivanje informacija nužnih za donošenje odluka o troškovima i resursima. Te one u većini slučajeva koriste samo jednu metodu. Ne postoji razlika u broju korištenih metoda između organizacija koje koriste interno orijentirano računovodstvo i onih koje ga ne koriste. Volonteri u velikoj mjeri znače neprofitnim organizacijama, ali ne toliko u računovodstvenim poslovima. Koristile one interno računovodstvo ili ne što se tiče financijskih pokazatelja oni su sličnih vrijednosti. ; Implementation of the survey questionnaire collected responses relating to non-profit sports organizations. Namely, it is obvious that the more non-profit sports organizations not used internally oriented accounting with these two organizations did not respond to this question in the questionnaire that can be interpreted in a way that they do not know what it is, and that case you do not have. Non-profit organizations are increasingly beginning to use the method of ABC as a modern method for obtaining the information needed to make decisions about the costs and resources. And in most cases they are using only one method. There is no difference in the number of methods used between organizations using internally-oriented accounting and those who do not use it. Volunteers largely means that the non-profit organization, but not so much in the accounting operations. Are they using internal accounting or not, financial indicators have similar value.

Govorenje u Saboru ili Parlamentu javno je govorenje i kao takvo mjeri se drukčijim mjerilima nego privatno govorenje. U njemu je povećana odgovornost izgovorene zastupničke riječi u »istinitosti i djelotvornosti, u društvenoj korisnosti i opravdanosti, u toleranciji i etici, u estetici i govorno-jezičnoj ispravnosti te u kulturi uopće« (Škarić, 2000: 9). Kako općenito u javnosti, tako i u Hrvatskome saboru govornik ne govori samo u svoje ime, već i u ime svojih birača, zastupa nekoga ili govori kao član neke skupine. Zbog svega toga odgovoran je prema kolektivu koji predstavlja, i to treba pokazati svojim istupima i u sadržajnome i u izvedbenome smislu.Autorice su svoje zanimanje usmjerile na izvedbenu razinu, točnije govorno-jezični iskaz hrvatskih saborskih zastupnika. Kako se istraživanje provodilo u povodu 170. godišnjice prvoga zastupničkog govora na hrvatskome jeziku, u radu se analiziraju odstupanja u govorno-jezičnome iskazu zastupnika 7. saziva Hrvatskoga sabora. Kao javni govornici, bez obzira na svoje podrijetlo ili stupanj obrazovanja, zastupnici bi trebali biti jezično kompetentni i biti primjerom uzorne uporabe hrvatskoga standardnog jezika. U tome pogledu, autorice popisuju i opisuju odstupanja 50-ero saborskih govornika od hrvatskoga standardnog jezika u jedanaest sati rasprave o nekoliko prijedloga zakona, i to na svim jezičnim razinama: fonetsko-fonološkoj, morfološkoj, tvorbenoj, leksičkoj, sintaktičkoj i stilističkoj. U drugome dijelu istraživanja izdvojeni su zanimljiviji primjeri odstupanja u zastupničkim iskazima. Posebna je pozornost u analizi posvećena odstupanjima u govorno-jezičnim iskazima saborskih zastupnika na fonetsko-fonološkoj i leksičkoj jezičnoj razini.

Područje jugozapadne Bosne, odnosno Livanjskog, Duvanjskog i Glamočkog polja, bilo je tokom cijele svoje historije svijet za sebe. Kulturni utjecaji iz susjednih krajeva, migracije i slično, nisu nikada mogli prekinuti ili bitnije promijeniti osebujne i ponešto usporene unutrašnje tokove razvoja. Ovu oblast naseljavali su u antičkom periodu ilirski Delmati, pa se ona s pravom može nazvati klasičnom delmatskom oblasti.I pored slabe istraženosti antičkog perioda u historiji jugozapadne Bosne, te slučajnog karaktera nalaza i njihove fragmentarnosti, do sada objavljena epigrafska građa omogućava formiranje relativno opširnog i višeslojnog lokalnog onomastičkog repertoara.Upada u oči brojnost srednjodalmatinskih, odnosno delmatskih imena u autohtonoj onomastici jugozapadne Bosne. Dakle, klasično delmatsko područje ne izdvaja se oštro od šire imenske oblasti.Za Delmate naseljene na tri kraška polja sjeverno od Dinare karakteristična su bila epihorska lična imena: Bato, Dasas, Paio, Plator, Surus, Titus i Varro.Utjecaji jugoistočne ilirske imenske oblasti izraženiji su nego utjecaji panonske imenske oblasti. Keltski imenski repertoar osjetno prožima onomastiku jugozapadne Bosne, ali nesumnjivo keltskog porijekla bilo bi samo jedno ime - Cato.Na zadinarskom delmatskom području najviše potvrda ostavila je jednoimenska jednočlana ilirska formula. Na drugom mjestu po učestalosti dolazi jednoimenska dvočlana formula bez riječi filius.Iznenađuje veliki broj primjera prožimanja rimskih s autohtonim ilirskim onomastičkim elementima, a to se posebno odnosi na Glamočko polje.

Rad preko platformi predstavlja atipični, novi oblik rada, koji je omogućila digitalna tehnologija. Odlikuje se. najčešće, trojnim pravnim odnosom između digitalne platforme, radnika na platformi i klijenta. Pošto se pojavljuje u različitim oblicima, trenutno predstavlja problem na polju radnog zakonodavstva, socijalne zaštite i oporezivanja u nacionalnim okvirima. Nesumnjivo da je platformski rad doprineo diversifikaciji tržišta rada. Novi radni zadaci koji se obavljaju preko digitalnih platformi kao što su "Uber", "Deliveroo" ili "Foodora" postavljaju nove uslove za radnike koji na kraju ne mogu da budu jasno klasifikovani ni kao "zaposleni" ni kao "samozaposleni".
Van svake sumnje je da danas poslodavci i zaposleni žele više fleksibilnosti u organizaciji rada, što im digitalizacija omogućava. Međutim, uz pozitivne, postoje i negativne posledice ovakve fleksibilnosti, koja se ogleda, pre svega, u intenziviranju radnih zadataka i postepenog ukidanja granica između porodičnih i radnih obaveza. Upotreba novih oblika rada, koji se danas obavljaju preko različitih digitalnih platformi je u stalnom porastu. Stoga je od suštinskog značaja da uočimo ovakve promene, pozabavimo se problemima koje one nose i ne ostavimo da se same od sebe problemi reše. U ovom radu biće predstavljeni najznačajniji oblici platformskog rada, kao i njegove vrste i istovremeno će biti ukazano na pojedine normativne izazove sa kojima se skoro sve savremene države susreću.

Zdravstveni sistemi u Bosni i Hercegovini nalaze se pred izazovomkako uspješno vršiti funkciju ostvarivanja zdravstvene zaštite i kako uuslovima osiromašenja pružiti kvalitetne zdravstvene usluge, te brinuti oočuvanju i unaprijeđenju zdravlja stanovništva. Socijalni rad posredstvomsocijalnih radnika kao profesionalaca u sistemu zdravstvene zaštite je naudaru, jer su profesionalci osnovni resurs za funkcionisanje sistema.Očekivano je da socijalni rad u zdravstvenom sistemu zauzima značajnomjesto, te da je uloga socijalnog radnika u zdravstvenim sistemima Bosne iHercegovine velika i jasno definisana. U radu su predstavljeni rezultatiistraživanja koje je sprovedeno na području cijele Bosne i Hercegovine.Populaciju su činile zdravstvene ustanove sa sva tri nivoa zdravstvenezaštite koje zapošljavaju socijalne radnike, dok je uzorak bio ukupan brojzaposlenih socijalnih radnika u sistemima zdravstvene zaštite u Bosni iHercegovini. Tokom istraživanja korištena je metoda ispitivanja, tehnikaanketni upitnik posebno kreiran za ovu namjenu. Rezultati istraživanja supokazali da se socijalnom radu u sistemima zdravstvene zaštite ne pridajedovoljan značaj, te da se socijalni rad ne posmatra kao bitan faktor upostizanju i održavanju zdravlja kao fizičkog, zdravstvenog i socijalnogblagostanja. Socijalni radnik kao profesionalac je marginalizovan. Velikibroj ustanova zdravstvene zaštite nemaju zaposlene socijalne radnike štoupućuje na činjenicu da sistemi zdravstvene zaštite nisu prepoznali značajsocijalnog rada kao profesije u očuvanju i unaprijeđenju zdravlja. Socijalniradnici ne promovišu socijalni rad u zdravstvenom sistemu niti uvode noveusluge u socijalnom radu u zdravstvenim sistemima.