Vjerske škole u sustavu proračunskog financiranja Republike Hrvatske: case of Croatia

In: Ekonomski pregled: Economic review, Band 73, Heft 1, S. 3-25

Abstract

U obrazovnim sustavima europskih zemalja – osim javnih – već
duže vrijeme sudjeluju i škole čiji su osnivači vjerske zajednice (ili vjerske
škole). Iako su u većini slučajeva i javno (su)financirane, obujam (su)financiranja
uvelike se razlikuje među zemljama. Kako se najčešće financiraju kombinacijom
javnih i privatnih izvora, neki ih autori neutralnije dijele na vladine i
nevladine, ovisno o tome tko im je vlasnik i upravitelj te tko ih pretežito financira.
Osnovni
cilj rada je deskriptivnom metodom objasniti načine (javnog) financiranja
vjerskih škola u Europi, te na primjeru Hrvatske prikazati i komparativno usporediti
financiranje sredstvima državnog proračuna škola čiji su osnivači različite vjerske
zajednice. U Hrvatskoj je najveći broj vjerskih škola čiji su osnivači javno
pravne osobe Katoličke crkve u Hrvatskoj (u pravilu je riječ o biskupijama), te
su, razumljivo s obzirom na brojnost (23), za njih izdvojena nominalno i
najveća sredstva. No, analiza je pokazala i kako su – u odnosu na katoličke obrazovne
institucije – jedna osnovna i četiri srednje škole čiji su osnivači druge
vjerske zajednice u prosjeku zapošljavale nešto više djelatnika, imale manji
broj učenika, ali im je iz državnog proračuna isplaćeno u prosjeku više novaca,
po učeniku i po zaposlenom.