Comparative analysis of self-employment intentions among university students in four Central and Eastern European countries ; Usporedna analiza namjera sveučilišnih studenata u pogledu samozaposlenja u četiri zemlje srednje i istočne Europe

Open Access

Abstract

It is of high interest of a society to explore and support self-employment which is a prerequisite for development of entrepreneurship and, consequently, the growth of economy. Keeping in mind political and economic differences in Croatia, Poland, Serbia and Slovakia, the level of self-employment intentions was investigated among students at agricultural or life science universities in these countries. The self-employment intention level (SEINT) was measured on a scale of 1 to 5. The total sample of 1,156 respondents involved students from Nitra, Warsaw, Zagreb and Novi Sad. The average SEINT value was 2.97, with students located in Novi Sad expressing significantly higher scores than the other three universities. It was found that some of socio-demographic factors are significantly related to the SEINT. However, the main reasons for significant difference in SEINT for Novi Sad students are believed to be due to the differences in macroeconomic conditions in the country. ; U interesu je svakog društva razvijati samozapošljavanje među studentima, jer je za očekivati da će upravo oni biti lideri gospodarstva u bliskoj budućnosti. Uzimajući u obzir političke i gospodarske razlike između Hrvatske, Poljske, Slovačke i Srbije, ispitane su namjere samozapošljavanju među studentima područja poljoprivrede i životnih znanosti u navedenim zemljama. Razina namjere samozaposlenja (SEINT) je mjerena na skali od 1-5. Ukupno je ispitano 1.156 studenata sa sveučilišta u Nitri, Varšavi, Zagrebu i Novom Sadu. Prosječna vrijednost za SEINT iznosila je 2.97, pri čemu je prosjek studenata iz Novog Sada statistički značajno viši nego na ostala tri sveučilišta. Utvrđena je statistički značajna povezanost nekih od socio-demografskih čimbenika s vrijednošću SEINT. Rezultati ukazuju na zaključak da glavni razlog za značajno različite vrijednosti kod studenata iz Novog sada dolazi od razlike u makroekonomskim uvjetima u pojedinoj zemlji.